Objavljeno

Zelena čistka – jedan dan za čist okoliš (intervju)

Zelena čistka – jedan dan za čist okoliš ekološka je akcija koja se provodi u Hrvatskoj 21. travnja u sklopu globalnog ekološkog pokreta Let’s do it – World cleanup 2012. Do sada se priključila 91 zemlja diljem svijeta, a Hrvatskoj je ovo prvi put da sudjeluje.

Prvi World cleanup održan je u Estoniji 2008. godine kada se okupilo 50.000 volontera i volonterki koji su u cijeloj zemlji uklonili 10.000 tona otpada u samo 5 sati dok bi u normalnim okolnostima državi za to bile potrebne 3 godine i više od 22 milijuna eura. Do ove godine 12 zemalja je organiziralo akcije čišćenja s preko 2 milijuna volontera. U 2012. cilj je okupiti 100 zemalja u jednodnevnim čistkama od ožujka do rujna.

Hrvatski organizator ‘Zelene čistke’ je udruga Žmergo iz Opatije s dvije ekološki osvještene žene na čelu – predsjednicom udruge Anom Goljom i voditeljicom kampanje Helenom Traub.

Sudjelovati možete kao volonter/ka Zelene čistke, ali i kartiranjem otpada putem smartphone aplikacije, a kako bi vas dodatno motivirali zamolili smo voditeljicu kampanje Helenu Traub da nam dodatno približi ideju najveće svjetske čistke.

H.T.: Svima je zajedničko jedno, želimo biti sretni. Osnovne potrebe su čist zrak, voda, tlo, ali i pozitivni ljudi. Cilj je čisti svijet, zeleniji svijet. Očistiti divlja odlagališta otpada, promijeniti odnos prema otpadu, promjeniti razmišljanje, promjeniti obrasce ponašanja.

Razmišljati zeleno, djelovati zeleno, živjeti zeleno. Sve ono mladenačko, životom ispunjeno u nama, možemo reći da je zeleno, bez obzira na godine. Pred nama je izazov da učinimo nešto, jer trebamo, možemo i hoćemo, Zatrovani smo smećem, svakakvog oblika.

Promjena neće doći, nju ćemo stvoriti, onda kada se pokrenemo. Način na koji se odnosimo prema nekome ili nečemu je odnos prema nama samima, bez obzira da li se radi o otpadu, biljci, životinji ili čovjeku. Ovo je inicijativa koja je došla iz naroda, ne tvrtki, ne institucija, ne lobija. Priroda nema granica i zato je ova svjetska akcija koja je okupila ljude iz 91 zemlje toliko zanimljiva i pozitivna.

Rezultati govore da jednom kada se ujedinimo možemo stvoriti promjenu koju zapravo svi želimo. Očistimo li Hrvatsku očistili smo svijet i vice versa.

Po Vašem mišljenju, koji je najteži ekološki problem koji muči Hrvatsku i koje je njegovo potencijalno rješenje?

    Čovjek! Sudovi su preblagi prema zagađivačima, zastare i opomene umjesto kazni samo potiču, nikako ne djeluju korektivno na situaciju. Pored toga, jako je mali postotak aktivnih građana koji zahtjevaju provođenje zakona pa je to odlično tlo za nepoštivanje zakona i korupciju. Korporacije nemaju dostojnog oponenta pa su im širom otvorena vrata za uništavanje prirodnih resursa, onečišćenje i slično, a sve pod krinkom razvoja i zapošljavanja. Prevladava mišljenje da se ništa ne može, da je sve posao nekog drugoga te da se s velikima ionako bosti ne može. I vjerojatno ne može, ali ukoliko se ujedinimo onda će se ploča okrenuti.

    Promjena svijesti je najvažnija stvar u životu čovjeka i ona nas vodi naprijed. Jedino pravo znanje je ono koje se primjeni u praksi. Svi smo išli su u škole. Koliko tog znanja primjenjujemo? S obzirom na situaciju s otpadom – zasigurno ne dovoljno.



    Pogledajte kako je prošla prva čistka koja je pokrenula zelenu lavinu:)

    Shvatiti da otpad koji stvaramo, i bacamo na mjesta koja nisu primjerena, direktno utječe na naše zdravlje i kvalitetu života je esencijalno. Zar je problem to prihvatiti i usvojiti obrasce ponašanja koji će nam omogućiti kvalitetniju budućnost? Toliko se govori o klimatskim promjenama, a koliko se promjenilo u načinu življenja, poslovanja? Uvriježeno je mišljenje je da je moć u drugima, u institucijama, državi.

    Institucije i država to smo mi, ljudi. Zakoni mogu biti dobri ili loši, ali mi ih možemo promjeniti. No još važnije od zakona je naše osobno ponašanje. Ne možemo i ne trebamo očekivati od države da očisti ili popravi onoliko koliko mi zaprljamo ili koliko dozvolimo drugima da to čine.

    Ministrica zaštita okoliša i prirode Holly, priprema novi zakon o zbrinjavanju i selektiranju otpada. Kakav je Vaš stav prema njemu i mislite li da će biti uspješan ili teže provediv u Hrvatskoj koja se tek u 2012. godini po prvi puta upoznaje s takvim načinom zbrinjavanja otpada?

      Trenutno smo potpuno posvećeni kampanji i nemamo vremena baviti se prijedlogom zakona, ali ćemo to učiniti čim privedemo kampanju kraju. Zasigurno su promjene potrebne, ali je potrebna i prilagodba postojećem stanju. Ako odvajamo otpad, a službe i cijeli sustav ne funkcionira, onda nismo postigli ništa. Imamo puno eko otoka u Hrvatskoj, ali i stalne prijave da se taj odvojeni otpad ponovo pretrpava u jedan te isti kamion. Ponovo se vraćamo na to da i najbolja ideja ako nije izvediva ne pomaže. Održivo smatramo nešto što u praksi funkcionira, nešto što je ekološki prihvatljivo, te pridonosi društvu, a ne samo pojedincu. Ukoliko će Zakon i provedba ići i tom smjeru onda će svi, pa i mi, biti zadovoljni.

      Koliko Hrvatska ima divljih odlagališta otpada?

        Internetska karta otpada odličan je, doduše amaterski, alat koji, s jedne strane potiče i omogućuje građanima da se aktivno uključe u detektiranje problema, ali i pomoć jedinicama lokalne samouprave, komunalnim redarima i ostalim institucijama u svakodnevnom radu. Iako je u Strategiji gospodarenja otpadom iz 2005. rečeno da se u Hrvatskoj nalazi više 3.000 divljih odlagališta otpada, brojku zapravo nitko ne zna. Ona je promjenjiva. Od početka korištenja ove karte u Hrvatskoj uspjeli smo svi skupa postaviti preko 1.500 točaka, lokacija, te taj broj svakodnevno raste. Neke su veće, neke manje, ali sve su pokazatelj u kojem prljavom svijetu živimo.

        Kako ste se odlučili baciti na organizaciju ove akcije u Hrvatskoj?

        Suradnja udruge Žmergo sa slovenskim kolegama iz udruge Ekologi brez meja, koji su ovu akciju proveli 2010. g. u Sloveniji te motivirali 270.000 volontera da počiste 15.000 t otpada inspirirala je i nas, te smo ovu pozitivnu i korisnu inicijativu predstavili hrvatskoj javnosti.

        Koja su Vaša očekivanja u prijavi volontera i rezultatima akcije?

          Očekivanja mogu samo stvoriti razočarenje. Mi smo učinili najbolje što smo mogli. Uložili smo vrijeme, energiju, vlastita sredstva, ljubav, iz želje da učinimo nešto što će nam svima donijeti bolje sutra. Ideju smo predstavitili javnosti. Od tog trena odgovornost je na svima. Rezultati ovise o svima. Život je satkan od prava, ali i odgovornosti, to se ponekad zaboravlja.



          Još promo klipova pogledajte na YouTube kanalu Zelene čistke

          Ako su građani zainteresirani za akciju to govori da su svjesni i žele čisti svoj dom. Gdje živimo dat će odgovor i kako živimo, a to je bitno i za naše živote i za buduće generacije. Ukoliko građani nisu zainteresirani, i neće sudjelovati u akciji, što će biti vidljivo iz broja sudionika, opet odlično. Znat ćemo gdje smo i na čemu treba raditi. Za rezultat smo svi odgovorni i zaslužni. Koliko se jedinica lokalne samouprave, institucija, tvrtki, medija i svih drugih segmenta društva do sada uključilo, koliko će nas se svih skupa skupiti na dan akcije, utjecat će na rezultat. Jedino zajedno možemo učiniti puno. I danas, i sutra 🙂


          Povezano