Istraživanje pod nazivom “Položaj i izazovi radnica na poslovima čišćenja i nege u Srbiji” (PDF) bavi se uvjetima rada, socijalnim izazovima i iskustvima žena angažiranih na poslovima čišćenja i njege u Srbiji i inozemstvu. Cilj studije je predstaviti perspektive radnica i agencija te digitalnih platformi koje pružaju ove usluge. Istraživanje je provela grupa SeConS za organizaciju ASTRA – Akcija protiv trgovine ljudima.
Iako radnici_e na poslovima čišćenja i njege čine značajan dio neformalne radne snage u Srbiji, ne postoji evidencija koja bi pokazala njihov točan broj. Kućni poslovi, kako su definirani Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 189 o dostojanstvenom radu u kućanstvu, uključuju zadatke koje u domaćinstvima obavljaju osobe zaposlene i plaćene za takve uloge. Konvencija nastoji osigurati da radnici_e u kućanstvu imaju dostojanstvene radne uvjete i radna prava kao i druge radne grupe, prepoznajući značajan doprinos domaćinstvima, ekonomiji i društvu ovog često marginaliziranog radnog sektora. Međutim, u Srbiji poslovi u kućanstvu nisu dobili dovoljno pažnje, što je rezultiralo ograničenim uvidima u status, prava i izazove s kojima se suočavaju radnici_e u ovom sektoru, posebno one koje se bave poslovima čišćenja i njege.
„Imam jako malu penziju, smešno je kolika je to penzija. I ja sam radila non-stop uz penziju… i onda kada mi je ovo ponuđeno, videla sam za šta sam radila, pa sam otišla u Nemačku.” (Sofija, usluge skrbi u inozemstvu)
Ciljevi i metodologija istraživanja
Glavni cilj istraživanja bio je pružiti sveobuhvatno razumijevanje radnih uvjeta, socijalnih izazova i iskustava žena angažiranih na poslovima čišćenja i njege u Srbiji. Studija također ima za cilj rasvijetliti perspektive agencija i digitalnih platformi koje posreduju ove usluge. Korištena metodologija uključuje kvalitativne pristupe kao što su participativno promatranje, intervjui i fokus grupe. Provedeni su intervjui s radnicama (najmlađa je imala 21, a najstarija 70 godina) te s predstavnicama ili vlasnicama agencija za pružanje usluga čišćenja i njege.
Ključni nalazi
Veliki dio pojedinaca, odnosno pojedinki u poslovima u kućanstvu zaposlen je neformalno. Gotovo polovica radnica u domaćem sektoru Srbije radi bez formalnih ugovora, posebno u poslovima njege, koji uključuju brigu o djeci, starijima i kućnim ljubimcima, zatim manje popravke u domaćinstvu te poslove čišćenja i održavanja.
Nadalje, radni uvjeti žena u ovom sektoru često su nesigurni. Mnoge radnice se suočavaju s problemima poput nedostatka sigurnosti posla, neadekvatnih plaća i manjka socijalnih beneficija. Ovi uvjeti su pogoršani neformalnom prirodom zaposlenja, što ih čini podložnima eksploataciji i zloupotrebi.
Radnice u kućanstvu također se često suočavaju sa socijalnim izazovima, uključujući društveno podcjenjivanje njihovog rada, stigmatizaciju i rodnu diskriminaciju. Ovi izazovi ne utječu samo na njihov profesionalni život, već i na privatni živote te društvenu dobrobit.
Pravni i institucionalni okvir u Srbiji ne štiti adekvatno prava radnica u kućanstvu. Iako postoje zakoni i politike, njihova primjena je često nezadovoljavajuća, a mehanizmi provođenja nedostatni. Ovaj nedostatak zaštite ostavlja mnoge radnice bez ikakve podrške u slučajevima eksploatacije ili kršenja prava.
Agencije i digitalne platforme igraju ključnu ulogu u pružanju usluga rada u kućanstvu. Međutim, njihove prakse značajno variraju, pri čemu neke pružaju bolje uvjete i zaštitu od drugih. Studija ističe potrebu za regulacijom i nadzorom kako bi se osiguralo da posrednici posluju pošteno i transparentno.
„Njima odgovara da žena stalno radi…da umre kao pas, što bi se reklo, ali ne dam se, prošla sam kroz nekoliko loših agencija…” (Jaki, usluge čišćenja)
Studija daje nekoliko preporuka za poboljšanje situacije radnica u sektoru kućanskih poslova:
- formalizacija zapošljavanja, što uključuje podizanje svijesti o prednostima formalnog zapošljavanja među radnicama i poslodavcima te razvoj politika koje olakšavaju prelazak iz neformalnog u formalni radni odnos,
- jačanje pravne zaštite, što uključuje izmjene postojećih zakona o radu kako bi se izričito obuhvatio rad u kućanstvu, osiguravajući da radnice uživaju ista prava i zaštitu kao i drugi, te poboljšanje provedbe tih zakona,
- pružanje socijalne sigurnosti i beneficija, što bimoglo uključivati stvaranje prilagođenih shema socijalne sigurnosti za radnice u kućanstvu koje pokrivaju zdravstveno osiguranje, mirovinske beneficije i zaštitu od nezaposlenosti,
- podizanje svijesti i edukacija, kako radnica, tako poslodavaca, o pravima i odgovornostima u sektoru poslova u kućanstvu, što može doprinijeti smanjenju eksploatacije i poboljšanju radnih uvjeta,
- regulacija agencija i digitalnih platformi koje posreduju u uslugama rada u kućanstvu je neophodna te može osigurati da posrednici pružaju poštene i transparentne usluge, štite prava radnica i pridržavaju se etičkih standarda.
„Bejbisiterke još uvek nemaju nikakav status [u Srbiji] pa nisu zaštićene. Mali je broj porodica koje zapravo brinu o ljudima koji rade za njih.” (Ana, usluge čuvanja djece)
Zaključak
Ova sveobuhvatna analiza ističe hitnu potrebu za reformama politika i za društvenim intervencijama kako bi se unaprijedio status i radni uvjeti žena u sektoru rada u kućanstvu u Srbiji. Istraživanje naglašava važnost rješavanja izazova s kojima se suočavaju žene u poslovima čišćenja i njege. Formalizacijom zapošljavanja, jačanjem pravne zaštite, pružanjem socijalne sigurnosti, podizanjem svijesti i regulacijom posrednika situacija ovih radnica može se značajno poboljšati. Studija poziva na zajedničke napore kreatora politika, civilnog društva i međunarodne zajednice kako bi se osiguralo da radnice u kućanstvu budu tretirane s dostojanstvom i poštovanjem koje zaslužuju.
Istraživanje je dostupno na poveznici.
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
