Objavljeno

Lynne-Marie Postovit: Položaj žena u znanosti odraz je uloge žena u društvu općenito

Foto: Queen's University

Dana 12. rujna u Zagrebu je održana konferencija “Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj” koju su organizirali Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Torontu, Veleposlanstvo Kanade i Mediteranski institut za istraživanje života.

Jedna od gošći konferencije bila je kanadska znanstvenica Lynne-Marie Postovit, stručnjakinja za rak jajnika i autorica više od 60 znanstvenih članaka. Radi kao pročelnica Odsjeka za biomedicinske i molekularne znanosti na Kraljevskom sveučilištu u Kingstonu i profesorica na Odjelu za onkologiju na Sveučilištu u Alberti.

S dr. Postovit smo porazgovarale o njenom znanstvenom radu, položaju žena u znanosti, o rakovima koji pogađaju žene…

Osnovu vaše karijere čini istraživanje raka. Možete li nam reći više o vašem znanstvenom radu i njegovom značenju za medicinu?

Proučavam karcinome koji metastaziraju i otporni su na terapiju. Pokušavam razumjeti kako do toga dolazi kako bih pronašla terapiju koja može spasiti živote pacijenata/ica. Karcinom postaje smrtonosan kada se proširi i kada postane rezistentan na terapiju, stoga svaki napredak u ovom području može biti od goleme koristi.

Kako je vaše istraživanje biologije karcinoma povezano s mogućim liječenjem pacijenata i pacijentica oboljelih od raka?

Boljim poznavanjem mehanizama kojima se stanice raka prilagođavaju na terapiju, što im omogućava daljnje širenje, identificiramo ključne regulatore ovih procesa. Djelovanjem na regulatore procesa možemo spriječiti širenje karcinoma, kao i terapijsku rezistenciju.

Jedan od vaših znanstvenih interesa je rak jajnika. Kakva je situacija danas? Koje su mogućnosti za njegovo liječenje?

Rak jajnika još uvijek ima prilično lošu prognozu. Manje od 50 % žena koje obole će se u potpunosti izliječiti, nasuprot nekim drugim vrstama raka, kao npr. raku dojke, gdje je stopa izlječenja često i do 90 %. Međutim, otkrivaju se nove metode liječenja, poput onih gdje se iskorištavaju postojeće osjetljivosti stanica karcinoma, kao što su nemogućnost popravka DNK-a ili korištenje imunološkog sustava.

Kako ste došli do toga da se bavite uglavnom tzv. “ženskim karcinomima”, kao što su rak dojke i jajnika?

To se dogodilo nekako prirodno. Zanimalo me kako je moguće da stanice raka postanu toliko neizlječive, što me dovelo do područja plastičnosti (sposobnost prilagodbe terapiji, što omogućuje preživljavanje kancerogenih stanica). Postoje odlični modeli raka dojke, što me, uz činjenicu da toliki broj žena umire od metastatske bolesti, navelo da ovdje počnem. Kasnije sam bila uključena u jedan program vezan uz rak jajnika, što se pokazalo kao izvrsna prilika s obzirom na to da ova bolest ima nepovoljan ishod i zaslužuje više pažnje.

Kakvo je, prema vama, stanje reproduktivnog zdravlja u Kanadi, ali i šire? Što možemo učiniti kako bi se situacija poboljšala?

Smatram da je situacija u Kanadi, a i u mnogim drugim državama svijeta, sve bolja i bolja. Istovremeno, u nekim drugim slučajevima smo pak otišli korak (ili nekoliko njih) unatrag. Napredak je moguć uz promidžbu i zagovaranje promjena te uz bolja istraživanja. Žensko reproduktivno zdravlje dobiva znatno manje pozornosti i financijske podrške od muškog zdravlja. Trebamo to promijeniti!

Kako biste ocijenili položaj žena u znanosti? Vidite li neke pozitivne promjene u odnosu na vrijeme kada ste tek počeli raditi?

Mislim da je položaj žena u znanosti odraz uloge žena u društvu općenito. Znanstveni rad je težak posao i teško ga je uskladiti s obiteljskim obavezama. Međutim, radno vrijeme je fleksibilno, što je idealno za većinu ljudi jer pruža priliku da same složimo svoj raspored. S druge strane, društvo navodi žene da preispituju svoje karijere i mogućnost usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. Glavna promjena koju sam opazila je sve veći broj žena na vodećim pozicijama, što konačno može dovesti do strukturalnih promjena potrebnih za veće uključivanje žena u ovaj posao.

Kako potaknuti veće sudjelovanje žena u znanosti? Koje nejednakosti su i dalje prisutne?

Najvažnije je promijeniti ulogu žena u društvu. Jednakost je moguće postići tek kada su sve vrste posla jednakomjerno raspodijeljene, uključujući posao u kućanstvu, kao i ostale vrste poslova. Osiguravanje jednakih plaća za muškarce i žene, kao i podrška u obliku organiziranog čuvanja djece na radnom mjestu neka su od rješenja koja mogu doprinijeti ravnopravnosti spolova.


Povezano