Objavljeno

Imamo li pravo na menstruiranje na radnom mjestu?

Foto: Karolina Grabowska / Pexels

Menstrualno siromaštvo odjeknulo je u javnom prostoru zahvaljujući prošlogodišnjem istraživanju Udruge PaRiter koje je omogućilo uvide u dotad uvelike nevidljivi društveni problem.

Menstrualno siromaštvo prisutno je i u privatnoj i javnoj sferi, kao i u radnom i obrazovnom okruženju, i odraz je društvene nejednakosti koja se kosi s temeljnim ljudskim pravima. Radno i obrazovno okruženje prostori su u kojima ljudi provode najviše svog vremena, zbog čega bi im ona trebala omogućiti pravo na brigu o zdravlju i higijeni.

Stoga se postavlja pitanje imaju li žene u Republici Hrvatskoj pravo na dostojanstveno menstruiranje na radnom mjestu?

Odgovor na to pitanje dala je analiza prošlogodišnjeg istraživanja Udruge PaRiter u kojem je sudjelovalo 6084 osoba koje su imale menstruaciju u posljednjih godinu dana. Uz analizu rezultata istraživanja, detaljnije odgovore o pravu na menstruiranje dale su nam Marinella Matejčić i Marija Trcol iz PaRitera.

Menstrualna (ne)higijena na radnom mjestu

Istraživanje je pokazalo da brojne zaposlene žene u Hrvatskoj na radnom mjestu nemaju osnovne uvjete za održavanje menstrualne higijene, kao ni uvjete za olakšani rad tijekom menstruacije. Osnovni uvjeti za održavanje menstrualne higijene na radnom mjestu podrazumijevanju toplu vodu, sapun, toaletni papir i toalet gdje u privatnosti mogu zamijeniti menstrualne potrepštine (uz mjesto za adekvatno odlaganje korištenih potrepština).

Pokazalo se da u radnom okruženju čak 18% ispitanica nema pristup toploj vodi, dok 13,3% ima pristup samo ponekad. Sapun kao osnovu higijene na radnom mjestu nema 8,7% ispitanica, a 13,7% ispitanica pristup sapunu ima samo ponekad. Toalet u kojemu privatnosti mogu zamijeniti tampon ili uložaknema 2,6% ispitanica, dok ga njih 12,7% ima tek ponekad. Mjesto za adekvatno odlaganje iskorištenih menstrualnih potrepština ima samo ponekad ili nema uopće čak 13,7% ispitanica. Dostupnost toaletnog papira također je problem s obzirom da 1,7% ispitanica uopće nema, a 11,7% ponekad ima omogućeno korištenje istog. Tekućoj vodi kao osnovi (menstrualne) higijene pristup nema 2,7% ispitanica, a 3,8% pristup ima samo ponekad. Osobama s invaliditetom pristup toaletu znatno je otežan budući da 59,6% ispitanica navodi kako pristup toaletu na njihovom radnom mjestu nije prilagođen osobama s invaliditetom.  

Marinella Matejčić i Marija Trcol iz PaRitera objašnjavaju kako bi problemi u realnosti mogli biti još izraženiji u istraživanjima na nacionalnom reprezentativnom uzorku koji bi zahvatio i ispitanice koje žive u lošim materijalnim uvjetima.

Navedeni rezultati pokazuju kako nemaju sve zaposlene žene u Hrvatskoj pravo na dostojanstveno menstruiranje budući da ili uopće nemaju pristup ili samo ponekad imaju pristup osnovnim higijenskim potrepštinama nužnim za ljudsku egzistenciju, a posebno za vrijeme menstruiranja kada su tekuća voda, sapun, toalet i toaletni papir od iznimne važnosti. Moglo bi se stoga zaključiti kako neka radna okruženja ne mare za (ne)higijenu zaposlenica_ka budući da im ne omogućuju osnovne higijenske uvjete koje bi svi trebali imati na poslu.

Foto: Anna Shvets / Pexels

Izostanak s posla za vrijeme menstruiranja

Menstrualno siromaštvo i neadekvatni uvjeti za održavanje menstrualne higijene na radnom mjestu utječu na izostanak s posla za vrijeme menstruiranja. Istraživanje je pokazalo da je 28,6% ispitanica barem jednom izostalo s posla zbog menstruacije, pri čemu je velika većina ispitanica izostala zbog jakih menstrualnih bolova (97,9%). Dodatni razlozi za izostanak s posla su glavobolja, malaksalost, mučnina i povraćanje, blago povišena temperatura, gubitak svijesti, umor i iscrpljenost, probavne smetnje, vrtoglavica i obilno krvarenje. Svaka menstruacija iz mjeseca u mjesec je drugačija i svaka žena ima drugačije simptome, zbog čega je mogućnost izostanka s posla zbog menstruiranja iznimno važna.

Međutim, zabrinjavajuća je činjenica da je čak 12,2% ispitanica izostalo s posla za vrijeme menstruiranja zbog nemogućnosti odlaska na pauzu kako bi zamijenile menstrualne potrepštine, a 9,9% izostalo je zbog neadekvatnih higijenskih uvjeta na radnom mjestu. Pokazalo se da gotovo četvrtina ispitanica nema mogućnost odlaska na pauzu zbog održavanja menstrualne higijene kad god im je to potrebno. Osim toga, 3,4% ispitanica izostalo je s posla jer nisu imale dovoljno menstrualnih potrepština te su stoga bile primorane ostati kod kuće.

Zaposlene žene koje izostaju s posla za vrijeme menstruiranja čine to tako da koriste slobodne dane (46,8%), bolovanje (22,9%) ili godišnji odmor (12,5%), a one koje mogu koriste opciju rada od kuće (4,8%). Manji dio ispitanica (13%) naveo je kako izostanke s posla za vrijeme menstruiranja dogovaraju s poslodavcem_kom ili s kolegama_icama, neke dogovaraju zamjenu smjena ili naknadnu nadoknadu posla, a neke izostaju s posla uz izostanak satnice.

Šarolika lepeza snalaženja žena u opravdanju izostanka za vrijeme menstruiranja pokazuje kako je pravo na bolovanje zbog menstruacije vrlo rijetka praksa u Hrvatskoj, čije bi češće prakticiranje uvelike pomoglo zaposlenim ženama i spriječilo smanjenje plaće zbog prirodnog procesa na koji nemaju nikakav utjecaj.

Kako olakšati rad za vrijeme menstruiranja?

U istraživanju je 66,8% ispitanica odgovorilo da bi im mogućnost korištenja slobodnog dana uvelike olakšala rad. Drugi najučestaliji odgovor bila je mogućnost rada od kuće, zatim više vremena za pauze i veća fleksibilnost u poslu te bolji higijenski uvjeti na radnom mjestu.

Iz PaRitera dodatno pojašnjavaju kako su ispitanice u najvećoj mjeri navele uvjete koji se odnose na sanitarne čvorove na poslu, i to na veću dostupnost, blizinu i čistoću toaleta, dostupnost umivaonika, veću razinu privatnosti, tuš/bide, pristupačnost toaleta osobama s invaliditetom, uz veće razumijevanje od strane nadređenih i kolegica_a.

Kao potencijalno olakšanje ističu i automat s higijenskim potrepštinama ili ormariće u kojima bi mogle držati vlastite potrepštine. Uz to, navode mogućnost unošenja menstrualnih potrepština u pogon i dostupnost analgetika, mogućnost nošenja ugodnije radne odjeće i bolje organizirani javni prijevoz za kraće putovanje na posao i s posla.

Osim slobodnih dana, značajno bi im pomogla veća fleksibilnost u poslu uz mogućnost da povremeno sjednu, osigurano mjesto gdje bi se mogle malo odmoriti, oslobođenost od teških fizičkih poslova i terenskog rada.

Foto: Karolina Grabowska / Pexels

Porez na bivanje ženom

Mjesečni troškovi menstrualnih potrepština iznose u prosjeku od 35 kuna do 40 kuna ili više. Većina ispitanica (55,9%) mjesečno troši više od 40 kuna na menstrualne potrepštine, dok manji dio troši do 35 kuna, što na godišnjoj razini iznosi oko 900 kuna – bez troškova za lijekove.

“Kad bi se porez s 25% smanjio na 5%, to bi bila godišnja ušteda od oko 144 kuna po osobi. Zamislite da ste samohrana majka s dvije kćeri – to je skoro 500 kuna godišnje, što možda jednoj kćeri znači izlet na koji će otići sa školom,” kažu iz PaRitera.

Zabrinjavajuća je činjenica da si čak 10% Hrvatica ne može priuštiti menstrualne potrepštine,koje se u Hrvatskoj oporezuju s 25%, jednim od najviših poreza na svijetu. Važno je napomenuti da bi postotak vjerojatno bio veći da su u istraživanje bile uključene žene nižeg socioekonomskog statusa. Unatoč tom zabrinjavajućem podatku, Vlada Republike Hrvatske odbila je prijedlog da se PDV na menstrualne potrepštine smanji na 5%. Smanjenjem stope PDV-a smanjila bi se mjesečna, odnosno godišnja potrošnja, a nekim ženama bi omogućila pristup ulošcima/tamponima, čime bi se smanjila i ukupna stopa menstrualnog siromaštva. Međutim, Vlada Republike Hrvatske osnovne menstrualne potrepštine smatra luksuzom, pa možemo zaključiti da nas se u Hrvatskoj oporezuje zbog bivanja ženom.

Sve dok menstrualne potrepštine ne budu dostupne svima teško je pričati o postizanju potpune rodne ravnopravnosti i poštivanju ljudskih prava. Jedna od najvažnijih mjera za suzbijanje menstrualnog siromaštva je prilagodba poreznih politika na menstrualne potrepštine koje bi ionako trebale biti besplatne i dostupne svima.

Stavovi žena u istraživanju po pitanju besplatnih menstrualnih potrepština prilično su jasni: 76% ispitanica izjasnilo kako bi Vlada Republike Hrvatske trebala uvesti besplatne menstrualne potrepštine. 90% ispitanica smatra da bi iste trebale biti besplatne i dostupne u školama, dok 85% njih smatra kako bi trebale biti dostupne i na fakultetima. Besplatne menstrualne potrepštine realnost su nekih europskih zemalja, ali ne i realnost Hrvatske, koja menstrualne potrepštine oporezuje kao da je riječ o luksuznim proizvodima poput parfema i dizajnerske odjeće.

Primjeri dobre prakse

Škotska prva je zemlja koja je uvela besplatne menstrualne potrepštine. Velika Britanija omogućila je besplatne menstrualne potrepštine u svim školama, da bi početkom godine ukinula i porez na općoj razini. Irska će u rujnu ove godine imati besplatne uloške i tampone u svim školama, a Novi Zeland osigurao je isto za sve učenice, ali i studentice.

Iako hrvatska Vlada nije prepoznala primjere dobre prakse, oni u Hrvatskoj postoje. Strojarska i prometna škola u Varaždinu prva je na inicijativu ravnateljice Snježane Klarić osigurala besplatne higijenske potrepštine za učenice. Primjer dobre prakse iz Varaždina slijedile su i Gimnazija u Puli, Srednja škola Buzet, Srednja škola Vladimir Gortan u Bujama te Tehnička škola Ruđera Boškovića u Vinkovcima. Iz PaRitera navode kako nemaju točan popis, ali da on svakodnevno raste jer ravnateljice_i uviđaju koliko je važno učenicama osigurati besplatne menstrualne potrepštine.

Menstrualna neosviještenost javnih politika perpetuira menstrualno siromaštvo kao i menstrualnu nehigijenu na poslu, a samim time narušava zdravlje i dobrobit žena. Zato je krajnje vrijeme da prestanemo tabuizirati i stigmatizirati menstruaciju.

Tekst je nastao u okviru projekta Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipiran. i projektnih partnera.

Povezano