Nedavno objavljena analiza rada Vijeća za elektroničke medije (VEM) koju je proveo Centar za građanske inicijative Poreč (CGI) važna je jer VEM kao regulatorno tijelo ima značajnu ulogu u osiguravanju poštivanja standarda i zakonskih odredbi u elektroničkim medijima.
U svom radu, CGI redovito prijavljuje diskriminatorni medijski sadržaj nadležnim tijelima, uključujući Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova (PRS), Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva (NVČ) i VEM. Svako od ovih tijela ima različite nadležnosti i ovlasti: PRS izdaje preporuke i upozorenja, NVČ donosi mišljenja o kršenju kodeksa i izriče sankcije za svoje članove_ice, dok VEM ima najšire zakonske ovlasti, uključujući mogućnost oduzimanja koncesija i izricanja prekršajnih kazni. Zbog tih širokih ovlasti, VEM ima značajan utjecaj na medijsku scenu u Hrvatskoj.
U svrhu ove analize, CGI je pregledao 10 godišnjih izvještaja i 504 zapisnika sa sjednica VEM-a za razdoblje od 1.1.2014. do 31.12.2023. Analiza je obuhvatila ključne aspekte rada VEM-a, s posebnim naglaskom na transparentnost, dosljednost i učinkovitost u postupanju prema prijavama diskriminatornog medijskog sadržaja, odnosno prijava za diskriminaciju na temelju spola, rodnog identiteta ili spolne orijentacije.
Analiza je otkrila značajne nedostatke u transparentnosti i učinkovitosti u postupanju prema prijavama diskriminatornog medijskog sadržaja i prijavama za diskriminaciju temeljem spola, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Primjerice, u analiziranom periodu nije izrečena nijedna kazna za diskriminaciju na temelju spola, rodnog identiteta ili spolne orijentacije.
Ključni problemi uključuju nejasnoće u zapisnicima i odlukama, nedostatak sustavne kategorizacije prijava, te nesklad između odluka VEM-a i drugih relevantnih institucija.
U mnogim slučajevima, iz zapisnika nije moguće saznati koji je točno sadržaj prijavljen Vijeću, ne postoji poveznica na sadržaj (u slučaju elektroničkih publikacija), niti je dan detaljan opis prijavljenog sadržaja. Osim toga, nije jasno naznačeno koji članak zakona se navodno krši. Odluke Vijeća često nisu popraćene detaljnim obrazloženjem zašto je prijava prihvaćena ili odbačena, što smanjuje transparentnost i otežava razumijevanje procesa odlučivanja.
Analizom je također utvrđeno da PRS i NVČ često prepoznaju kršenja zakona koja VEM ne sankcionira, odnosno da postoji nedosljednost u tumačenju zakonskih odredbi od strane VEM-a u odnosu na druge relevantne institucije i tijela. Na primjer, u slučaju članka „Feminizam kao pokret ružnih žena“ objavljenog na portalu Sloboda.hr, PRS je proslijedila pritužbu VEM-u ukazujući na to da članak potiče mizoginiju i nasilje prema ženama. No, VEM je zaključio da nema kršenja Zakona o elektroničkim medijima. Istovremeno, izdao je prekršajni nalog od 100 000 kuna nakladniku zbog toga što nije, sukladno zakonu, podnio prijavu za upis u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija. Taj nalog je već na idućoj sjednici Vijeća povučen, a sporni članak i danas je dostupan online.
Još jedna od primjedbi CGI-ja je nedostatak sustavne kategorizacije prijava. Prijave se ne kategoriziraju prema osnovi diskriminacije poput spola, spolne orijentacije ili rodnog identiteta, niti prema vrsti medija, što onemogućava sustavno praćenje postupanja Vijeća i uočavanje trendova u pojavljivanju diskriminatornog sadržaja kroz godine.
Vijeće svojim nepostupanjem, ističu iz CGI-ja, šalje poruku medijima da mogu nesmetano i bez straha od posljedica nastaviti izvještavati diskriminatorno i suprotno zakonima i propisima. Iako PRS i NVČ reagiraju, mediji se većinom na njihove odluke oglušuju ili tek odgovore da će ubuduće obratiti više pozornosti na način izvještavanja (što najčešće ne čine).
VEM, s druge strane, može izricati ozbiljne sankcije, pa je važno da reagira na kršenja zakona kako bi se poslala jasna poruka protiv diskriminatornog izvještavanja. Manjak reagiranja može dodatno viktimizirati žrtve te ih obeshrabriti od prijavljivanja nasilja, ali i normalizira i banalizira nasilje i seksizam. Dozvoljavanje širenja mržnje i huškačkog izvještavanja ima i imat će štetan utjecaj na ranjive skupine dokle god se takav sadržaj bude dozvoljavao po krinkom “pluralizma mišljenja.”
Mediji moraju preuzeti odgovornost za sadržaj koji plasiraju jer imaju veliku moć u oblikovanju javnog mnijenja, a VEM mora zauzeti proaktivan pristup u reguliranju sadržaja, kažnjavanju prekršitelja i poticanju dobrih praksi, zaključak je CGI-ja.
