Najveći broj pritužbi građanki i građana podnesenih Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova odnosi se na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, stoji u njezinom Izvješću o radu za 2017. godinu.
Prituživale su se najčešće žene, što ne čudi jer žene čine: većinu nezaposlenih 57%, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na „stakleni strop“, nemaju jednake mogućnosti za napredovanje i imaju niže plaće.
Na području rada i zapošljavanja, životna dob i majčinstvo sve se više pokazuje kao prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja žena. Iako je zamijećen blagi porast korištenja roditeljskog dopusta od strane muškaraca (s 4,42% na 4,47%), ponovno se potvrdilo da je Hrvatska među članicama EU zemlja u kojoj očevi najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore.
Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. U 2017. bilo je ukupno 77% muškaraca i 23% žena počinitelja/ica. Od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 92%, a žena 8%. Analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend brutalizacije sa smrtnim ishodom –ubijeno je 15 žena od strane njima bliskih muškaraca. Zabrinjavajući trend da sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 17%. Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, upozorava Pravobraniteljica.
Nije došlo do pomaka medijskim prikazima žena, no zamijećen je porast kritičkog promišljanja građana/ki, koji sve više prijavljuju i ukazuju na neprimjerene sadržaje, seksizam i seksističke izjave. Uočeni su trendovi na koje Pravobraniteljica godinama ukazuje: senzacionalizam u izvještavanju o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, korištenje spolnih stereotipa, omalovažavanje temeljem spola u izjavama javnih osoba te spolni stereotipi i seksizam u reklamnim kampanjama.
