Pro(iz)vedi mladost u kulturi: Hasanaginica 2.0

Predstavljanje knjige “Hasanaginica 2.0” održat će se u četvrtak, 15.11. u 18h u knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

U prvom dijelu ove godine održan je višemjesečni projekt “Pro(iz)vedi mladost u kulturi” o važnosti likovne umjetnosti i vizualne kulture u srednjoškolskom obrazovanju kojeg je inicirao kustoski kolektiv BLOK.

U projektu su sudjelovali srednjoškolci zagrebačke Tehničke škole i Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, te učenici đurđevačke Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva koji su na različitim radionicama surađivali s likovnim, grafičkim i filmskim umjetnicima. Završni radovi nastali na radionicama predstavljeni su u lipnju na izložbi u đurđevačkom Domu kulture.

U Islamskoj gimnaziji je pod vodstvom dizajnerica iz kolektiva Oaza, Ninom Bačun i Robertom Bratović, i prof. Ivom Sabolić nastala umjetnička knjiga “Hasanaginica 2.0”, na čiju vas zagrebačku prezentaciju pozivamo.

Na prezentaciji će govoriti:
►dr. sc. Ida Loher (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu)
►dr. sc. Remzija Hadžiefendić Parić (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb)
►Nina Bačun, voditeljica radionice i dizajnerica iz kolektiva Oaza
►učenik Amr Kadriju (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb)
►učenica Mihana Hasak (Islamska gimnazija dr. Ahmet Smajlović, Zagreb)
razgovor moderira: Ivana Hanaček, kustosica BLOK-a, voditeljica projekta “Pro(iz)vedi mladost u kulturi”

Iz uvodnika “Hasanaginice 2.0”

Nema tog srednjoškolskog profesora, umjetnika i radnika u kulturi koji se ne bi složio s konstatacijom da je neuralgična točka srednjoškolskog obrazovanja podzastupljenost umjetničkih predmeta u kurikulumu. Dio je tog problema i potpuni izostanak praktične nastave iz likovne kulture na čijoj bi se podlozi razvijalo samoizražavanje mladih i nalazili novi modusi njihove socijalizacije. Usporedba s kurikulima drugih zemalja suočava nas s rigidnošću i konzervativnošću tretmana vizualne kulture u hrvatskom obrazovnom sustavu. U Francuskoj je, primjerice, obavezan jedan pregledni umjetnički predmet, dok se učenici dodatno obrazuju na satovima vizualne umjetnosti, glazbe, kazališta, filma i povijesti umjetnosti koje biraju prema vlastitom senzibilitetu. U Finskoj je pak razvijen poseban sustav javnih škola u kojima se srednjoškolci redovito obrazuju u području arhitekture, filma, videa, likovnih umjetnosti, glazbe, književnosti, cirkuske umjetnosti, plesa i teatra. Tek jedan sat likovne umjetnosti tjedno, koliko broji službena satnica u Hrvatskoj (i to u gimnazijskim programima, dok u stručnim školama, izuzev onih umjetničkih, niti toliko), stavlja nas na dno Eurostatovih statistika.

Zaostajanje za progresivnijim umjetničkim programima bilo je ključna motivacija za pokretanje projekta “Pro(iz)vedi mladost u kulturi”, a intencija uvođenje praktične nastave iz vizualnih umjetnosti kroz jednokratni pilot projekt. Činjenica da je Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića poduprla projekt aktivnom participacijom i nije iznenađujuća s obzirom na to da profesori entuzijasti otvaraju prostor za kulturno-umjetničke programe kroz brojne izvannastavne aktivnosti. Uz to, teorija i povijest umjetnosti zastupljeni su u redovnom programu dva školska sata tjedno: uz obaveznu likovnu umjetnost koja je u našem kurikulumu izrazito zapadnocentrična, učenici pohađaju i nastavu islamske kulture i civilizacije koja kroz interdisciplinarni pristup pokriva kompleksnost kako znanstvenog tako i teološkog utemeljenja umjetnosti islamskog kulturnog kruga. Dodamo li tome još i praktičnu nastavu iz likovnih umjetnosti koja je oko balade Hasanaginica okupila učenike drugog, trećeg i četvrtog razreda s interesom za likovno izražavanje, Islamska gimnazija se u školskoj godini 2017./18. plasirala na sam vrh srednjoškolskih obrazovnih ustanova po zastupljenosti umjetnosti u izvannastavnim aktivnostima.