16. Human Rights Film Festival

Human Rights Film Festival po šesnaesti put zagrebačkoj i riječkoj publici predstavio je raznolik i uzbudljiv program, promovirajući kulturu ljudskih prava. Održao se od 2. do 9. prosinca 2018. u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac i mnogim drugim lokacijama, a od 6. do 9. prosinca 2018. u riječkom Art-kinu Croatia.

U tematskom okviru naslovljenom ‘Pobunjena želja’ filmskim i popratnim programom reagiralo se na sve pokušaje zabrana kojima je javnost izložena, predstavljajući tijela i misli koje su nepokorne i ne daju se impresionirati demagoškim pozivom na red i zakon. Filmski program festivala uključivao je četrdesetak igranih i dokumentarnih naslova, a publika je imala priliku premijerno pogledati neke od najzanimljivijih umjetničkih filmova godine.

Redakcija portala izdvaja sedam filmova :

BORDEL DEUTSCHLAND
r: Christian Stracke
Ponedjeljak, 3. prosinca, 15:00, Kino Europa

U filmu o “poslu s prostitucijom čija se zarada broji u milijardama eura”, koji je bio nominiran za “Prix Europa” 2018., autor istražuje zašto je Njemačka postala međunarodno središte za žene i djevojčice kojima se trguje u svrhu iskorištavnja u prostituciji. Film daje jasan uvid u povezanost svodništva, prostitucije i trgovanja ženama. Njemačka bilježi veliki porast broja žena u prostituciji – procjene se kreću od 400.000 do više od milijun žena u prostituciji koja su trenutno u Njemačkoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, oko 1.2 milijuna muškaraca svakodnevno kupuje seks.

IZMEĐU NAS
r: Zuzana Limová
Ponedjeljak, 3. prosinca, 20:00, Kino Europa, dvorana Müller

Dokumentarni film Između nas vodi nas iza zatvorenih vrata rodilišta, gdje samo trudnice smiju ući. Iza tih vrata, čudo rađanja je samo rutinski posao osoblja, a svi, pa tako i primalje i liječnici koji uviđaju nedostatke ovakvog pristupa, moraju se prilagoditi suludim pravilima koja se desetljećima nisu mijenjala. Umjesto da slijede svoju intuiciju tijekom ovog najnormalnijeg događanja, rađanja novog života, žene moraju slijepo slušati naredbe zdravstvenih djelatnika, podvrgnuti se zastarjelim postupcima, dok rijetko tko ima sluha za njihove osjećaje i potrebe.

Autentični kadrovi snimani su tijekom porođaja u javnim bolnicama, a slijede priče žena koje su se usudile progovoriti. Razgovori s osobljem razotkrivaju mračnu stranu zdravstvenog sustava koji radije bira lijekove nego humanost.

Dan rođenja djeteta trebao biti najsretniji u ženinom životu. U slovačkim, ali i hrvatskim rodilištima radost majčinstva ubrzo postaje noćna mora. Izolirane od svojih najbližih, žene su usamljene, izložene strogim pravilima i različitim vrstama (institucionaliziranog) nasilja.

Nakon projekcije filma održao se okrugli stol na kojemu su sudjelovale redateljica filma Zuzana Limová i Daniela Drandić iz udruge RODA. Moderatorica okruglog stola bila je Marina Škrabalo iz zaklade SOLIDARNA.

ZBOGOM, CARMEN
r: Mohamed Amin Benamraoui
Utorak, 4. prosinca, 20:00, Kino Europa, dvorana Müller

Usamljeni desetogodišnji dječak Amar, koji čeka povratak majke iz Belgije u Maroko, sprijatelji se s izbjeglicom iz Španjolske Carmen. Ona radi u lokalnom kinu te Amaru otkrije svijet filma.

SOBA ZA DAN
r: Ana Hušman
Utorak, 4. prosinca, 22:00, Kino Europa

Dnevna soba. Mjesto gdje se privatni prostor stana izlaže oku javnosti. Uz pomoć sjećanja, pretpostavki i mjerljivih arhitektonskih elemenata, prostor dnevnog boravka neprestano se konstruira i rekonstruira, a radnja prerasta u interpretaciju prošlih, postojećih i mogućih događaja i odnosa.

SPAVAČICA
r: Alexandra Gerbaulet
Utorak, 4. prosinca, 22:00, Kino Europa

Dvije žene, dva novinska članka, deset godina razmaka, isti tekst. Göttinger Zeitung 2001. godine piše o Margit (69) koja je vodila povučen život kao neupadljiva žena. Hamburger Abendblatt 2011. objavljuje da je Irina (65) bila neprimjetna žena te da je živjela povučeno. Sve do trenutka njihova pojavljivanja u ovim novinskim crticama, obje su žene bile nevidljive, prisilno skrivene u svojim ulogama supruga i kućanica. Vidljivost su dobile tek u tom kratkom trenutku. Kroz čin nasilja.

Alexandra Gerbaulet rekonstruira ove priče i zamišlja živote dviju žena koje su čitavog života bile začahurene, u uzaludnoj borbi da se izraze, sve dok jedini izlaz prema okončanju začaranog kruga svakodnevnog nasilja nije bio da i same pribjegnu istom.

ČISTAČI
r: Moritz Riesewieck, Hans Block
Četvrtak, 6. prosinca, 18:00, Kino Europa, dvorana Müller

Društvene mreže navikle su nas da na internet možemo staviti bilo koji video ili sliku. To, međutim, ne znači da će oni tamo i ostati. Desetine tisuća “čistača” rade iza kulisa kako bi osigurali da samo odobreni sadržaj bude dostupan korisnicima. Uloga čistača, koje zapošljavaju tvrtke kao što su Facebook ili Google, jest traženje i brisanje neprikladnog sadržaja.

Iako rade u tajnosti, redatelji su uspjeli doći do nekih od “moderatora sadržaja” koji rade u glavnom gradu Filipina, Manili. Njihovi radni zadaci uključuju mučno traženje dječje pornografije ili snimki islamskih ekstremističkih ubojstava. Postupno razaranje psihičkog zdravlja moderatora nije jedini problem ove profesije. Drugi nedostatak je da se sadržaj često smatra neprikladnim ako ne odgovara vladama pojedinih država ili, primjerice, upozorava na stvarnosti ratnih sukoba. U kojem trenutku nastojanje da se spriječi širenje zla postaje opasna cenzura?

ELDORADO
r: Markus Imhoof
Petak, 7. prosinca, Kino Europa, dvorana Müller

Kad je Markus Imhoof, rođen 1941. godine, bio dječak u Švicarskoj, njegovi roditelji udomili su talijansku izbjeglicu po imenu Giovanna. Međutim, tokovi globalne politike rastavili su njihovo brzo stvoreno prijateljstvo. Redateljevo sjećanje na ovaj događaj potaknulo ga je na bavljenje aktualnom europskom politikom prema izbjeglicama. Talijanski brod nedaleko od libijske obale preuzima 1800 osoba s čamaca, od kojih niti jedna nije imala priliku doći u Europu legalnim putem. S broda ih odvode u izbjeglički kamp, gdje u prosjeku provode između osam i petnaest mjeseci.

“Ne obećavamo im raj, no svakim danom bude bolje”, kaže jedan od humanitaraca. Za one koji odluče napustiti kamp, ilegalan rad često je jedina opcija: žene su prisiljene na prostituciju, a muškarci rade na crno na plantažama rajčica. “Ovo nije život, nije čak ni preživljavanje”, kaže jedan od njih. No što je s nekolicinom migranata koje Švicarska prihvati? Imhoofov film propituje sustav organizirane pomoći koji izručuje izbjeglice u začarani krug uvelike određen ekonomskim interesima. Suptilan film time postaje snažno upozorenje.

Više informacija o festivalu možete potražiti na službenim stranicama HRFF-a.

Povezano