Objavljeno

Novo na Historiana.eu: Studija o pravu žena na glasovanje

Edukacijski portal za povijesne teme Historiana.eu, objavio je nedavno na svojim stranicama zanimljivu studiju o razvoju borbe za pravo glasa žena kroz povijest, naslovljenu Suffragettes and Suffragists: the Campaign for Women’s Voting Rights: Britain and the Wider World.

Autorica, islandska je povjesničarka Lóa Steinunn Kristjánsdóttir, studiju je strukturirana oko nekoliko ključnih pitanja koja daju uvid u kontekst nastanka sufražetskog pokreta, njegov razvoj i posljedice koje je imao na današnje društvo. Predstavljene su najznačajnije žene koje su tijekom povijesti odigrale važne uloge u borbi za pravo glasa, a mogu se vidjeti i zanimljive fotografije iz toga vremena.

Studija se prvenstveno fokusira na događanja u Velikoj Britaniji, iako daje i širi kontekst te povlači paralele sa sufražetskim borbama u drugim dijelovima svijeta, prvenstveno u Skandinavskim zemljama te u SAD-u.

Borba za pravo glasa žena u Velikoj Britaniji bila je duga i teška – započela je 1860-ih, ali je uspjeh polučila tek 1918. godine, kada su žene u toj zemlji dobile najprije ograničeno, a 1928. godine i puno pravo glasa. Sufražetsku borbu u Velikoj Britaniji obilježile su dvije struje koje su se slagale u konačnom cilju, ali ne i u metodama koje su koristile da bi taj cilj postigle. Godine 1897. osnovana je organizacija National Union of Women’s Suffrage Societies (NUWSS) koja se zalagala za nenasilnu borbu za svoja prava. No kako ta borba nije davala zadovoljavajuće rezultate, 1903. godine Emmeline Pankhurst osniva Women’s Social and Political Union (WSPU) sa sloganom “Djela, a ne riječi” te kreće u direktne akcije koje su često uključivale i nasilje.

U Britaniji se tako razlikuje pojam suffragist koji opisuje sufražetkinje koje su se zalagale za nenasilne i demokratske metode, od pojma suffragette koji označava sufražetkinje sklone direktnoj akciji i često nasilnim metodama.

Metode direktne akcije uglavnom su uključivale napade na institucije koje su simbolizirale muški autoritet, a mete napada često su bile i kuće ili automobili članova Parlamenta. Nasilne taktike izazivale su kontroverze, mnoge su sufražetkinje bile uhićene i zatvarane, no time se ujedno povećala i vidljivost pokreta, te su sufražetkinje ostvarile rezultate koje do tada mirnim putem nisu uspjele postići. Okolnosti tijekom Prvog svjetskog rata u mnogim su Zapadnim zemljama bile ključne za pravo glasa žena, te su u većini zemalja žene upravo tada dobila svoja prva politička prava.

Studija nadalje pruža uvid u događanja nakon Prvog svjetskog rata i nastavak borbe za pravo glasa, posljedice koje je ta borba imala na društvo općenito, te naglašava zašto je izuzetno važno da se konstantno nastavljamo zalagati i boriti protiv svakog oblika diskriminacije.

Cijelu studiju, kao i mnoštvo zanimljivih fotografija i plakata iz ovog vremena možete pronaći ovdje. [V.V.]


Povezano