Objavljeno

Natasha Walter i povratak seksizma: Žive lutke

Natasha Walter, feministička autorica i aktivistkinja za ženska prava donosi nam uvid u seksizam našeg vremena. Oživjeli smo paradoks i percepciju „idealne žene“ te poistovjetili sa ženskom slobodom, smatra Walter.

Razgolićene fotografije pjevačica, glumica, manekenki, ali i “običnih” djevojaka iz susjedstva, objavom u tiskovinama i drugim medijskim kanalima, dobivaju jednaku važnost kao i vijesti iz ozbiljnih domena. Daje im se medijski prostor kakav je nekad bio rezerviran, na primjer, za kulturu. Časopisi nude savjete o „ljepoti“ botoksiranih lica i ispijenih tijela. Uvjereni smo da smo napredovali, a nazadovali smo više nego što smo mislili da je moguće.

„Sve smo mi potrošna roba, sve smo zamjenjive. Koristeći svojih pet minuta slave, danas smo na naslovnici, sutra zaboravljene u nekom kutu“.

Ključne pojmove feminizma danas je preuzelo društvo koje ženama nameće i prodaje umjetno uljepšanu, iznimno seksualiziranu viziju ženstvenosti. S jedne strane, mogućnosti za žene su se proširile, no s druge, ambicije mnogih djevojaka ograničene su kulturom koja žensku seksualnu privlačnost predstavlja kao jedinu ulaznicu za put do uspjeha. Prirodna želja svih žena (a i muškaraca) je da budu partnerima seksualno privlačni. Posve normalnu težnju, današnja generacija pretvara u slavljenje točno određenog vida ženske seksualnosti.

 

Natasha Walter govori o „zaustavljenoj revoluciji“ i upozorava da su se brojne žene opustile i povjerovale kako je većina argumenata povezanih s jednakošću dokazana te da više nema značajnih zapreka za daljnji napredak. Revoluciju je zaustavila današnja hiperseksualizirana kultura, koja vrlo vješto pod krinkom seksualnog/tjelesnog oslobođenja često promiče novi seksizam i podržava sliku o ženskoj podređenosti i muškoj dominaciji.

„U hiperseksualnoj kulturi žena koja je pobijedila jest žena koja ističe svoje tjelesno savršenstvo i potiskuje neugodu koju možda osjeća. Ta opredmećena žena, toliko često veličana kao supruga ili djevojka muškog junaka umjesto kao junakinja vlastita života, živa je lutka koja je zamijenila emancipiranu ženu koja bi trebala pronaći svoj put u dvadeset prvo stoljeće.“

U suvremenoj kulturi seksualna se oslobođenost nerijetko smatra dokazom ženske emancipiranosti, čak i promiskuitet postaje način „pokazivanja“ spolne/rodne osviještenosti. Seksualni odnosi započinju sve ranije, često mijenjanje partera je više cool od dužih emotivnih veza.

Istodobno, provodi se erotizacija dječje kulture i uspostavljanje čvrstih spolnih podjela već u svijetu djetinjstva. Danas dječaci u ruke uzimaju ratnike i superheroje, simbole  snage i agresije dok su djevojčice gurnute u ružičasti svijet Disneyjevih princeza ili dječju varijantu „Seks i grada“ kroz lutke Bratz. Od djetinjstva se pripremaju i formiraju buduće velike potrošačice lansiranjem dječjih cipelica s visokim petama, dječjih tangi, dječjih stolića za manikiranje i to sve u rozoj boji.

Walter dio knjige o živim lutkama posvećuje i današnjem povratku biološkog determinizma te popularnosti kvazi znanstvenih istraživanja o prirođenim razlikama muškaraca i žena (On je bolji matematičar, a Ona lako prepoznaje emocije, On je Mars, a Ona Venera itd). U njima se svaki utjecaj okoline, odgoja ili kulture zanemaruje, i psihologija se svodi isključivo na genetiku.Unatoč nametanju seksualne privlačnosti kao osnovne ženske vrijednosti i fatalizma koji proistječe iz dominacije biološkog determinizma u objašnjavanju neravnopravnosti između spolova, autorica ističe da su postignuća prvog i drugog vala feminizma još uvijek itekako živa i da predstavljaju temelj na kojem se može graditi društvo ravnopravnih i slobodnih muškaraca i žena.

Autorica u svojoj kritičkoj analizi ulazi u bit i realnost primjera: posjećivanjem klubova i studentskih sastajališta, intervjuiranjem mnogih žena i djevojaka, striptizeta i pornoglumica, ovisnika o pornografiji, a knjigaŽive lutke: Povratak seksizma(Algoritam, 2011.) u svojoj izravnosti i otvorenosti daje novu perspektivu na današnji seksizam, ženstvenost, feminizam, žene i djevojke. Nužnost zaštite djevojaka od toksične, pretjerano seksualizirane, obeshrabrujuće okoline u kojoj odrastaju, neporeciva je, a Natasha Walter će vas uvjeriti u opravdanost napora borbe protiv “živih lutaka“.


Povezano