Jubilarni peti sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta je iza nas. Ovih dana zasigurno će se ispod bora naći pokoji predmet s artOmata, no njegova uloga u današnjem društvu puno je veća od unikatnih darova.
O (ne)mogućnosti spoja visoke umjetnosti i DIY kulture, potrebi za umrežavanjem, životu od umjetničkog rada te doprinosa artOmata i Vox Feminae Platforme tom cilju, popričale smo s Gaellom Gotwald, kreativnom direktoricom sajma i jednom od pokretačice projekta.
Jubilarni peti ArtOmat je iza vas. Za početak, kakvi su dojmovi?
Dojmovi su jako dobri. Nakon pet godina spontano smo uspjeli izgraditi brand, a to potvrđuje sve veći broj posjetitelja različitog profila, koji su prepoznali jedinstvenost artOmat-a. Primijetili smo da je ove godine dosta turista ciljano posjetilo artOmat. Kako mi rastemo tako vidim da su izlagači i izlagačice sve bolji i bolje. Neki su s nama od samog početka i stalno se vraćaju, eksperimentiraju s proizvodima, unaprjeđuju proizvodnju, razvijaju brand i nove proizvode. Premda su neki izlagači i izlagačice posve nova otkrića, što mi je posebice drago. Sve u svemu jako sam zadovoljna.
Ovogodišnje izdanje sajma ponudilo je i bogati popratni program koji, osim izlagačkog, predstavlja i aktivno umjetničko djelovanje. Možete li nam ukratko objasniti njegov cilj?
Krajnji cilj artOmat-a je približiti kreativnost ljudima, stvoriti platformu za dijalog i razmjenu ideja te kreirati inkluzivnu atmosferu. Na artOmat-u svi izlagači i izlagačice imaju priliku promovirati svoja djela. To je prilika za međusobno upoznavanje i zajedničko djelovanje, a posjetitelji imaju priliku izravno se upoznati s raznim autorima i autoricama te se tako približiti autorskim proizvodima. Uz sajamski dio, popratni program artOmat-a je ključan jer kroz njega naglašavamo vrijednosti artOmat-a.
Primjerice, na DIY edukativnim radionicama, koje su besplatne, nastojimo približi kreativno iskustvo, želimo omogućiti posjetiteljima da nauče novu stvaralačku tehniku i sami sebi nešto izrade. Osim toga, popratni program ove godine je bio jako interaktivan. Omogućili smo posjetiteljima da sudjeluju u izgradnji umjetničkog rada i/ili su bili dio rada. Usput, ljudi koji se prvi put upoznaju često nakon artOmat-a surađuju.
Početak artOmat-a obilježila je izložba kolektiva C.R.T.A., zatim smo imali gostovanje Kazališta slijepih i slabovidnih Novi Život, potom Artist Speed Dating umjetnice Martine Miholić, gostovanje japanske umjetnice Akiko Sato s participatornom otvorenom radionicom Grad od Kartona i ljubavi. Zadnji dan obilježio je 2. Maraton kratkometražnih filmova, koji je nastao u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom i nastup afro benda Silaba i žonglerske skupine Vatrenjaci.
Pretpostavljam da s rastom popularnosti Artomata, selekcija izlagača/ica vam zadaje najviše glavobolje/problema?
Istina. Zato svake godine imamo sve veći žiri, ali naša muka je realno jedan jako dobar znak koji govori da postoji sve veća kvaliteta.
U ovih pet godina, Artomat se etablirao kao značajna platforma za kreativni dijalog. Po vašem mišljenju, kako je sajam utjecao na svijest javnosti o suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i kreativnom djelovanju?
Kada sam preselila u Zagreb primijetila sam da je na umjetničkoj sceni prisutna izrazita segmentacija koja me začudila. Ljudi se na umjetničkoj sceni znaju, ali nisam primijetila multidisciplinarne suradnje. Uglavnom, artOmat je pomogao u tom pogledu. Primijetila sam da je došlo do niza novih suradnji, novih projekta i naravno prijateljstava, koja su se rodila upravo na artOmat-u.
U zadnje vrijeme pojavilo se puno sajmova koji su mu slični. Očito je da ima interesa za umjetničku manufakturu i za unikatna djela, a uz to posebice je inspirativna ta mogućnost upoznavanja i razgovora s autorima na sajmu. Premda, artOmat je poseban upravo zbog prog-ramskog sadržaja i prostora u kojem se održava i koji izrazito inspirira. Puno ljudi je po prvi put ušilo u Meštrovićev paviljon zahvaljujući artOmat-u!
ArtOmat premošćuje “jaz” visoke umjetnosti i DIY i handmade kreativnosti/ kulture. Pobija li jedno drugo ili pak savršeno pašu skupa?
Mislim da ako se kvalitetno radi odabir, onda se mogu odlično nadopunjavati. Nama je bitno podržati radove koji nisu masovno producirani, radovi čije je podrijetlo poznato i vidljivo u manufakturi i/ili u razgovoru s autorima. Bitna nam je razmjena i dijalog.
U intervjuu za Vizkulturu, spomenuli ste kako Artomat ujedinjuje niz aspekata, od socijalne angažiranosti do kreativne proizvodnje. Može li par riječi opširnije o tome? Na koji način?
Uvijek sam vjerovala da umjetnost ima nevjerojatnu moć. Ona spaja ljude, jezike, odličan je alat za izražavanje i ima terapeutski učinak. Na artOmat-u pokušavamo pokazati što veći spektar kreativnih mogućnosti. Želimo slati poruku o raznolikost i inkluzivnost te da kreativnost bude most koji spaja sve.
Ne mogu ne primijetiti dominaciju izlagačica na vašem sajmu, ali i organizaciji, te izraziti zadovoljstvo što Artomat pridonosi ekonomiji žena. Koliko mi je drago radi toga, toliko smatram da tu igra ulogu duboko ukorijenjene rodne podjele rada?
To se nekako prirodno dogodilo. Što se tiče organizacije, da, istina, većina nas je žena. Žene su pouzdane, radišne, lakše djeluju u socijalno angažiranim projektima i bolje podnese rad sa zajednicom. Iako, mislim da je dobro imati oba spola prisutna i da pritom oba surađuju, ali u svijetu umjetnost još uvijek ima velikih podjela. Banalni primjer na umjetničkoj sceni je da su većina poznatih umjetnika muškarci, dok većina žena kustosice.
Mislite li da DIY i handmade zanat, ali i likovna i vizualna umjetnost, imaju potencijalnu tržišnu vrijednost da jednoga dana budu prepoznati kao profesije? Odnosno, da djevojke mogu “živjeti od svoga rada”. Pomaže li im ArtOmat u tome?
Da, da i da! U drugim državama ljudi također žive od toga. Zato mi je drago da je toliko niklo novih sajmova. Ako svi sajmovi budu surađivali tako da se ne preklapaju, onda će umjetnici imati priliku izlagati i prodavati više puta godišnje kao i na više različitih lokacija. artOmat svakako pomaže kao i svi ostali slični sajmovi!
Sinergija kojih aktera bi pridonijela ubrzavanju tog cilja? U tom smislu, kako ocjenjujete ideju Vox Feminae Platforme?
Smatram da je Vox Feminae Platforma koja spaja umjetnice i poduzetnice izuzetno bitna u Hrvatskoj u kojoj je i dalje prisutan jak i vidljivi patrijarhat. Žene si moraju međusobno pomagati, podržavati se i mentorirati. Platforma je za svaku pohvalu. Vox Feminae također njeguje umjetnost i aktivizam i po tome smo u sinergiji. Ako želimo ubrzati ciljeve i doći do vidljivih rezultata mislim da treba samo više surađivati.
Za kraj, highlitovi 5. Artomata i planovi za sljedeći?
Porezna inspekcija, koja je jedan dan došla u kontrolu, a drugi dan u kupovinu. Planovi za sljedeći 6. artOmat su u fazi koncipiranja, možemo samo najaviti da će biti puno noviteta.
