Povodom 8. marta jučer je u prostorima Boonike predstavljen projekt Vox Informativka, dio VoxFeminae platforme kojeg čine online profili umjetnica, kreativnih žena, kao i udruga i inicijativa koje djeluju na sjecištu kulture, umjetnosti, medija, aktivizma i društveno odgovornog poduzetništva.
Podsjetimo, cilj je VF platforme kreirati prostor za međusobno upoznavanje i poticanje suradnje, kako među samim članicama, tako i s VoxFeminae Timom, a sve s misijom utjecanja na svijest javnosti o ženskom stvaralaštvu i kreativnosti, odnosno poticanja interesa opće publike kroz reprezentativnu bazu umjetnica i kreativki u Hrvatskoj.
Cilj je jučerašnjeg predstavljanja bio pokrenuti dijalog o potrebama, ali i problemima s kojima se susreću umjetnice i kreativke tijekom umjetničkog rada, mapirati potencijalna rješenja i istražiti mogućnosti suradnje u sklopu VoxFeminae platforme na temelju pozitivnih praksi i rezultata Vox ankete provedene među umjetnicama trenutno zastupljenima unutar baze.
Predstavljena dva natječaja, i najavljen treći, za umjetnice i umjetničke kolektive
Od pokretanja VoxFeminae festivala prije osam godina i postavljanja portala Voxfeminae.net (prvotno Cunterview.net-a), projektni je dio osiguravanja financijske stabilnosti i održivosti platforme doveo do posljedičnog gubljenja kontakta s umjetnicama s kojima je Vox u početku surađivao.
Ubrzanost vođenja udruge, pisanje projekata i popratnih izvještaja, briga o računovodstvu i drugim administrativnim aspektima vođenja udruge donekle je usporila i ograničila tim u mogućnostima suradnje i poticanja kreativnog stvaralaštva žena kao jedne od primarnih misija udruge K-zona.
Kako je istaknula voditeljica udruge Gabrijela Ivanov, cilj je Vox Informativke stoga osigurati prostor za međusobne sastanke umjetnica koje žele biti zastupljene u bazi, na način da se ostvari uspješna suradnja kroz bavljenje problemima s kojima se one susreću prilikom produkcije i promocije svog rada. Neposredno uz to, cilj je iskoristiti vidljivost koju sami VoxFeminae festival ima u svrhu prezentacije budućih zajedničkih ili samostalnih projekta kreativnih žena.
U tom kontekstu, na jučerašnjem su druženju u Booniki predstavljena dva natječaja: za vizualno rješenje i umjetnički program 9. Voxfeminae festivala. Kako je obrazloženo, odabrani prijedlog prvog natječaja krasiti će vizuale nadolazećeg festivala, dok se na potonji mogu javiti umjetnice i umjetnički kolektivi s različitim formama izvedbe (filmom, performansom, glazbenim nastupom, itd..), a iz pristiglih prijava biti će odabrana do tri rada za produkciju u sklopu festivala.
VoxFeminae već nekoliko godina za redom provodi projekt umrežavanja srodnih inicijativa, festivala i medija iz Jugoistočne Europe, čiji razvoj trenutno podupire zaklada Kultura Nova, a u sklopu toga će se krajem mjeseca predstaviti i treći natječaj za projekt zajedničkog izlaganja u sklopu regionalnih festivala na zadanu temu.
Rezultati ankete: Društveno i financijsko nevrednovanje rada predstavlja glavni problem umjetnicama
U sklopu osmomartovskog eventa predstavljeni su i rezultati ankete koju je VoxFeminae platforma provela među trenutno zastupljenim umjetnicama unutar baze, njih oko 50, s ciljem boljeg uvida u to na koji način ova sinergija može polučiti nabolje rezultate, te sa kojih aspekata VoxFeminae platforma najviše može pomoći kreativkama i umjetnicama.
Rezultati ankete pokazali su kako je trenutno najveća prepreka za umjetnice financiranje njihovog rada. Kako je istaknuto na događaju, 58% anketiranih umjetnica rade kao freelancerice, njih 74% umjetnički je obrazovano a njih 70% se više od 10 godina kontinuirano bavi umjetničkim stvaralaštvom.
Od toga, njih 47% izjasnilo je da im je umjetnost primaran izvor prihoda, 11% sekundarno zarađuje od umjetnosti, 32% rijetko dok 11% uopće ne. Postavilo se, stoga, pitanje kako VoxFeminae može doprinijeti da umjetnice krenu donekle živjeti od svog rada te na koji način pomoći u boljoj prezentaciji i vidljivosti njihovog stvaralaštva.
Kao dodatne prepreke svom radu umjetnice su u anketi izdvojile nevrednovanje umjetničkog rada, koja potječe od krive percepcije tko je umjetnik/ca, kako troši svoje vrijeme i koliko vremena uistinu odlazi na izradu jednog umjetničkog rada – koje je posve drugačije od klasičnog, kapitalističkog poimanja trajanja proizvodnje i plasmana proizvoda. Uzroci tome, istaknuto je, mogu se pronaći kako u društveno-političkoj situaciji u državi, tako i u pristupu vlastitom radu umjetnica te potencijalnih konzumenata te iste umjetnosti.
Umjetnice, s jedne strane, često ne posjeduju adekvatna znanja o načinu plasmana proizvoda na tržište te im je potrebna pomoć u organizaciji izlaganja i prodaje. S druge strane, problemi su nezainteresiranost publike, nedovoljna umreženost i poznavanje aktera umjetničke scene, slaba zastupljenost u medijima te nedostatak prostora za izlaganje i prodaju.
VoxFeminae platforma, zaključeno je, pri tom može pomoći edukacijama za umjetnice; poput onih o osnovama prodaje i marketinga, pisanju projekata, izradom weba, odnosima s javnošću, marketingom te vođenju društvenih mreža. Ukratko, onime što dolazi nakon produkcije umjetničkog rada.
Hrvatsko tržište umjetnina je malo, nerazvijeno i neregulirano – bez konkretne podrške umjetnicima/cama
Da je promocija mladih umjetnika i umjetnica, odnosno njeno nepostojanje, jedan od glavnih problema istaknula je i Tena Razumović iz udruge Boonika – koja taj dio posla pokušava odraditi kako za umjetnike/ce tako i za društvo.
Kako navodi, niz primjera iz svakodnevne prakse ukazuje na Hrvatsku kao malo, nerazvijeno i neregulirano tržište koje slabo potiče umjetnički rad. Borba s birokracijom i natječajima za jednu umjetničku udrugu i mlade, neafirmirane umjetnike, često je izgubljena bitka odmah na početku. Boonika tu nastupa kao akter koji iznosi svoj komentar na scenu i trud da se čitava priča dovede u okvire normalnog tržišnog funkcioniranja, ali i da rad umjetnika i umjetnica izađe iz ograničavajućih okvira društvenih mreža poput Facebooka – tim više što kvalitetan umjetnički sadržaj postoji.
Svoje je iskustvo kao osobe koja je nedavno krenula s umjetničkim radom iznijela i fotografkinja Ines Kotarac, čija je izložba ‘Berlinske bilješke’ otvorena u Booniki do 13. ožujka. Kako je istaknula, društvo ne percipira da biti umjetnik danas podrazumijeva mnogo sjedenja pred računalom, pisanja mejlova, kontaktiranja i sastavljanja tekstova o svom radu – a sve to čini vrijeme koje umjetnika odvaja od njene prave strasti i angažmana. Talent je samo početak, a sve ostalo je rad, i to ne rad koji je nužno umjetnost. U početku, taj rad obično uključuje isključivo angažman samih umjetnika i njihove bliže okoline koja je voljna pomoći. Ines koja je prvu ‘T kao tijelo’ koordinirala sama, kaže da je potrebno sa svim raspoloživim sredstvima komunicirati s publikom, koristiti prijatelje u promociji, te davati drugima podjednaku podršku kada provode vlastite projekte – a iz te suradnje i solidarnosti svi mogu profitirati.
Da je Hrvatska poprilično nezahvalno tržište za umjetnost govori i činjenica da su se u zadnjih par godina zatvorile čak četiri galerije koje su servirale drugačiji art. Tu je problem, istaknuto je na diskusiji, neupućenost konzumenata u umjetničke trendove: populacija koja ima novac kojeg može potrošiti na umjetnost je generacija zapela u 90-ima te nove nade gotovo da ne percipiraju.
S druge strane, formalne institucije za umjetničko obrazovanje ne pružaju nikakva konkretna i praktična znanja svojim polaznicama što i kako učiniti sa svojom umjetnošću, mimo stvaralaštva, nakon izlaska iz institucije: počevši od toga kako se prijaviti na najobičniji natječaj za izložbu unutar neke od galerija.
Posljedično, ovo dovodi do toga da većina umjetnika uopće nema osjećaj vlastite vrijednosti a stvaraju se kompromisi po pitanju umjetničkog izričaja i cijene samih radova.
Marina Mesar (Oko) inspirirala je prisutne dijeljenjem svog iskustva rada u Hrvatskoj i inozemstvu te istaknula važnost odlučnog stava koji pojedinac mora imati pri pregovorima s klijentima, kupcima, institucijama ili galerijama. Pozvala je i na što brže okupljanje umjetnica koje se žele uključiti u osmišljavanje i provedbu konkretnih akcija vezanih za rješavanje problema o kojima se diskutiralo.
Jučerašnje predstavljanje VF Informativke, baze umjetnica i udruga, poslužilo je stoga kao dobar temelj za ispipavanje terena o potrebama samih umjetnica i mogućnostima koje platforma može ponuditi za njihovu daljnju edukaciju, promociju i afirmaciju, te je dogovoreno da će se slična druženja i diskusije odvijati jednom mjesečno, o čemu ćemo vas pravovremeno obavijestiti.
Zahvaljujemo svima koje su se odazvalei na prvo druženje te pozivamo još jednom, ukoliko se pronalazite unutar ove skupine umjetnica da se javite na clanstvo@voxfeminae.net ili podržite projekt posjetom samih Vox informativka profila na ovom linku.
Piše: Marino Čajdo
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.