U različitim vremenskim razdobljima, društvenim uređenjima i u ime različitih političkih opcija, žene vodile su romaneskne i ludo hrabre živote. I dok su životne priče ‘Crne Venere’, Josephine Baker, koja je ispisivala kodirane poruke nevidljivom tintom na glazbenim partiturama ili fatalne Mata Hari ekranizirane, brojne špijunke prošle su ‘ispod radara’ javnosti, jednako kao i u operacijama koje su vodile.
Noor Inayat Khan
Žena iz pacifističke obitelji koju će gestapovci prozvati opasnom osobom. Odrasla je u Francuskoj gdje je na prestižnoj Sorbonni studirala dječju psihologiju te glazbu na pariškom Konzervatoriju, a prije izbijanja rata bavila se pisanjem poezije i knjiga za djecu. U vrijeme rata Khan i njezin brat Vilayat pridružuju se Saveznicima u borbi protiv nacista.
Khan se pridružuje Ženskom pomoćnom ratnom zrakoplovstvu, prolazi obuku operaterke te kasnije prelazi u Francuski odjel specijalnih operacija. Iako su prvotno njezini nadređeni smatrali da je ‘prenježna’ za špijunski posao, nakon uhićenja kolega, Khan djeluje kao jedina operaterka u okupiranom Parizu te prenosi tajne poruke Londonu.
No, njezina je priča imala tragičan kraj: izdana je i uhićena. Iako nije odala ni jednu tajnu tijekom ispitivanja, učinila je kobnu pogrešku, poruke koje je prenosila Saveznicima kopirala je u bilježnicu. Nijemci su iskoristili te informacije te su, pretvarajući se da su Khan, uspostavljali veze s Londonom i hvatali operatere.
U zatvoru je prozvana ‘vrlo opasnom’ te je većinu vremena provela u okovima, a često je bila i fizički zlostavljana. Kasnije je prebačena u koncentracijski logor Dachau gdje je pogubljena.
Njezina životna priča portretirana je u medijima, uključujući TV mini seriju A Man Called Intrepid, u kojoj ju je utjelovila Barbara Hershey.
Nancy Wake
Žena koja je ubila SS satnika jednostavnim judo udarcem u vrat (judo chop) kojeg je prvi put izvela te tako spasila svoj tim.
Rođena je na Novom Zelandu, no kao dijete seli u Sydney te već sa 16 godina bježi od kuće. U početku radi kao medicinska sestra, no tijekom boravka u Londonu i New Yorku obrazuje se kao novinarka. Dok je radila kao korespondentica za Hearstove novine, svjedočila je strahotama nacizma te se ubrzo priključila Francuskom pokretu otpora.
Radila je kao kurirka, ali i pomagala vojnicima u bijegu te vrlo brzo postala je iznimno tražena osoba na Gestapovoj listi. Za njezinu glavu, odnosno glavu ‘Bijelog miša’, kako su ju prozvali zbog nemogućnosti hvatanja, ponuđena je nagrada od pet milijuna franaka. Wake je uspjela prebjeći u Španjolsku, a zatim se domoći i Engleske gdje započinje njezina vojna karijera.
Pridružuje se britanskoj obavještajnoj službi SOE, a kako se pokazala sjajnom revolverašicom, ubrzo je dobila i zadatak u Auvergneu. Padobranom se spuštala u provincijska mjesta gdje je organizirala raspodjelu oružja i potrepština, vodila gerilske napade i sabotaže. Kraj rata dočekala je okićena brojnim odličjima, ali i s velikim osobnim gubitkom: njezinog supruga Henrija Edmond Fioccu uhvatili su i ubili gestapovci.
Mary Bowser
Ropkinja obitelji Van Lew u Richmondu, u Virginiji. Njezini vlasnici predvidjeli su joj školovanje na Sjeveru i rad u misionarskoj zajednici u Liberiji, no Bowser je prezirala Liberiju te se vrlo brzo vratila u Richmond gdje se udala. Nakon smrti John Van Lewa, njegova žena, kći i sin oslobodili su robove, uključujući i Mary.
Riječ je o Elizabeth “Bet” Van Lew, abolicionistici, organizatorici poznate mreže špijuna koji su radili za Sjever. Zbog briljantnog uma obdarenog fotografskim pamćenjem, mozak njihovih operacija bila je upravo Mary. Naime, Mary je radila u kućanstvu Jeffersona F . Davisa, predsjednika Konfederacije Američkih Država, a zbog svoje uloge tupoglave, pokorne sluškinje Bowser je vrlo brzo stekla povjerenje obitelji te su pred njom ostavljali izložene važne dokumente.
Pred kraj rata članovi kućanstva počeli su sumnjati u Mary zbog čega bježi, pritom pokušavajući zapaliti Jeffersonovu kuću. Preživjela je rat, kasnije pisala i govorila o svojim ratnim aktivnostima.
Chevalier d’Éon
Fascinantna ličnost, čak i ne računajući špijunsku karijeru. Charles-Geneviève-Louis-Auguste-André-Timothée d’Éon de Beaumont prvih 49 godina svog života živi kao muškarac. Član je tajne organizacije “Secret du Roi” (“Kraljeva tajna”) Luja XV te u sklopu zavjere protiv Habsburške monarhije odlazi u Rusiju carici Elizabeti. Budući da su prema tadašnjoj praksi samo žene i djeca mogli ući u Rusiju, d’Éon odijeva ženske krinoline, mijenja ime u Lea de Beaumont i postaje uzdanica carice.
Nakon smrti Luja XV vraća se u Francusku i traži da ju se prizna kao ženu. Novoizabrani Luj XVI prihvatio je njezine zahtjeve pod uvjetom da nosi žensku odjeću. D’Éon je proživjela ostatak svog života kao Mademoiselle La chevalière d’Éon de Beaumont.
Yoshiko Kawashima
Osmogodišnju Yoshiko, kćer članova carske obitelji Manchu, posvaja japanska špijunka i pustolovka Naniwa Kawashima te nakon smrti bioloških roditelja šalje u Tokio.
Neobično lijepa, biseksualna tomboy heroina, vrsna u istočnjačkim i zapadnjačkim borilačkim vještinama, postala je, zahvaljujući svojim špijunskim podvizima radeći za Japance u Mandžukuou, i popularna figura.
U tridesetima se pojavila u radijskim emisijama te fikcionalnim pričama. No, budući da slavan/na špijun/ka nije dobar špijun/ka, Kawashima postaje kritičarka Kwantuške armije u Mandžukuou, no svoju karijeru špijunke nije okončala. Godine 1945. u Pekingu su ju zarobili kineski protuobavještajci i pogubili kao izdajicu Nacionalističke vlade.
U devedesetima je snimljen biografski film o Yoshiko The Last Princess of Manchuria.
L’escadron volant
Povijesni mit ili povijesni fakt? Mišljenja su podijeljena. Riječ je o krugu špijunki koje je regrutirala plemkinja iz 16.stoljeća Katarina de’ Medici s ciljem da uspostave ljubavne veze s moćnim ljudima na sudu, te joj prenose njihove tajne.
Navodne članice tog ženskog pokreta bile su Charlotte de Sauve za koju se smatra da je špijunirala Katarininog sina Franju, vojvodu od Alençona i Isabelle de Limeuil.
Manuela Sáenz
Ključna figura političkih i društvenih prevrata u Južnoj Americi, posvećena latinoameričkoj borbi za neovisnost. Iako je možda najpoznatija kao ljubavnica venezuelanskog revolucionara Simóna Bolívara, sudjelovala je u tajnim organizacijama i prije njihovog susreta.
Sáenz i njezin suprug, engleski trgovac James Thorne, sudjelovali su 1819., u uroti s ciljem svrgnuća Joséa de la Serna e Hinojosa, zamjenika kralja Perua.
Libertadora del Libertador (Osloboditeljica osloboditelja), kako ju je nazvao Bolívar poznatiji kao El Libertador (Osloboditelj), jer mu je pobjegla pobjeći iz Bogote 1828. kada su ga pokušali ubiti pobunjeni oficiri. Nakon njegove smrti, 1830., Sáenz je protjerana iz Kolumbije te je umrla osiromašena i zaboravljena.
Melita Norwood
Dugovječna špijunka, aktivna od tridesetih pa sve do 1972. godine, odnosno do svojih 60. godina. Britanka, simpatizerka komunizma koja je odlučila špijunirati za Sovjetski savez jer je željela podržati ‘novi sistem’, te postala jedna od KGB-ovih najvrjednijih špijuna.
Iskoristila je svoje radno mjesto u Britanskoj istraživačkoj agenciji za obojene metale (BNFMRA) te predala drugoj strani dokumente o programima nuklearnog naoružanja te time navodno omogućila sovjetski nuklearni napredak.
Britanske su vlasti saznale za njezinu ulogu u Hladnom ratu tek 1992. nakon informacija KGB-ovog arhivista Vasilija Mitrokhina . Norwood nikada nije bilo suđeno za špijunažu u matičnoj zemlji, a ‘bakica špijunka’ ( granny spy ), kako su je nazvali pred kraj života, fascinirala je javnost.
Sarah Emma Edmonds
Prema njezinim memoarima, odigrala je špijunsku ulogu za snage Sjevera tijekom Američkog građanskog rata pod majstorskom kameleonskom krinkom.
Ušla je u Drugu Michigansku pješadiju pod imenom Franklin Flint Thompson, preodjevena u muškarca, pod zapovjedništvom generala McClellana, djelovala je kao medicinska sestra na terenu te kao špijunka Unije, a pod krinkom Afroamerikanca ili Afroamerikanke, u Konfederaciji tražila ključne informacije ili krala dokumente od časnika.
Kad se zarazila malarijom, napustila je vojsku strahujući da ne otkriju njezin spol te ostatak rata provela radeći kao medicinska sestra, no ovaj put bez krinke.
Marthe Cnockaert
Špijunka tijekom Drugog svjetskog rata i autorica špijunskih romana. Dok je radila kao medicinska sestra u Njemačkoj vojnoj bolnici u belgijskom gradu Roulersu, prijateljica Lucelle Deldonck uvela ju je u svijet britanske obavještajne službe. Nakon toga, tijekom rada u bolnici, špijunirala je njemačka vojna lica.
Sudjelovala je i u misiji sabotaže svećenika koji je špijunirao za Nijemce, no tada je i uhvaćena. Cnockaert se ušuljala u stari kanalizacijski sustav, postavila eksploziv ispod njemačkog skladišta streljiva, no poput romanesknog zapleta koji bi možda i sama ispisala u svojim romanima, izgubila je sat s inicijalima te zbog sabotaže odslužila dvije godine zatvora u Ghentu.
Udala se za časnika britanske vojske koji je izdao memoare I Was a Spy! pod njezinim imenom. Njihova filmska adaptacija pojavila se 1933. godine. io9…
Prevela i prilagodila: Jasmina Jurčan
