U godini u kojoj se obilježava 100. obljetnica od početka Prvog svjetskog rata, donosimo nadahnjujuć popis nekolicine junakinja koje su svojim zalaganjem i žrtvom zaslužile da ih se ne zaboravi.
Slabo poznate spisateljice, liječnice, medicinske sestre i vojnikinje pokazale su svoju hrabrost i snagu u teškim vremenima, na bojnome polju.
1. Mary Borden (1886-1968)
Spisateljica Mary Borden, podrijetlom iz Chicaga, autorica je nekolicine romana i kratkih priča. Godine 1914. postavila je mobilnu bolnicu na zapadnoj fronti i njegovala vojnike ranjene kod Ypresa i Sommea. Sve je to radila o svome trošku. Pisanjem se bavila i tijekom trajanje rata.
2. Edith Wharton (1862-1937)
Poznata američka spisateljica koja je za vrijeme rata živjela u Francuskoj. Zbog utjecajnih veza koje je imala, bilo joj je dopušteno putovati prvim linijama francuske obrane. Njezin najznačajniji doprinos bio je prikupljanje novca za izbjeglice, za što je i nagrađena 1916. godine, nagradom Legije časti.
3. Helen Fairchild (1885-1918)
Rodom iz Pennsylvanije, ova medicinska sestra radila je za vrijeme rata na zapadnome frontu, kod belgijskog sela Passchendaele. Ostala je najpoznatija po svojim ratnim pismima koje je slala svojoj obitelji u Americi, a koja zorno opisuju poteškoće s kojima su se ona i kolegice susretale u okrilju rata. Umrla je nakon operacije čira na želucu dok je još bila na svojoj dužnosti.
4. Dame Helen Charlotte Isabella Gwynne-Vaughan (1879-1967)
Heroina dugog imena bila je istaknuta engleska biologinja, specijalizirana za botaniku i mikologiju. Godine 1917. imenovana je na funkciju kontrolorke u Ženskoj vojsci pomoćnog korpusa (WAAC), a sljedeće godine postala je prva žena koja je primila zapovjedni položaj najvišeg reda Britanskog Carstva. U razdoblju od 1918. do 1919. godine obavljala je dužnost zapovjednice Ženskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva (WRAF).
5. Julia Hunt Catlin Taufflieb (1864-1947)
Rođena u Benningtonu, u SAD-u. Na početku rata pretvorila je svoj dvorac (Château d’Annel), u bolnicu, što je bila jedna od prvih savezničih bolnica tako blizu bojišta. Njen primjer potaknuo je mnoge da učine isto. Godine 1917. primila je vojno priznanje Legije časti za njen doprinos u ratu.
6. Edith Cavell (1865-1915)
Medicinska sestra iz Velike Britanije koja je svojim pomaganjem zadužila vojnike na obje strane bojišta. Poznata je njezina izjava: “Ne mogu stati dok postoje životi koje treba spasiti”. Pomogla je u bijegu vojnicima iz okupirane Belgije, za što su je njemačke snage izvele pred vojni sud, proglasile krivom za izdaju te osudile na smrt. Presuda je izazvala negodovanje međunarodne zajednice, no unatoč tome, Edith je ustrijeljena.
7. Evelina Haverfield (1867-1920)
Britanska humanitarka i poznata sufražetkinja. Godine 1908. sudjelovala je na prosvjednom skupu u britanskom Royal Albert Hallu te izrazila podršku militantnoj struji sufražetskog pokreta. Sudjelovala je u brojnim prosvjedima te bila uhićena nekoliko puta zbog napada na policiju. Tijekom rata boravila je u Srbiji gdje je radila kao medicinska sestra. Ondje ostaje i nakon rata, radeći u domu za nezbrinutu djecu, do smrti 1920. godine.
8. Flora Sandes (1876-1956)
Medicinska sestra, rođena u Yorkshireu, bila je jedina Britanka koja je službeno služila u vojsci za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Ozbiljno je ranjena u borbi 1916. godine. Službeno je bila upisana kao dio srpske vojske. Popela se visoko u vojnoj hijerarhiji, do čina kapetanice koji joj je dodijeljen nakon rata.
9. Mildred Aldrich (1853-1928)
Novinarka i spisateljica iz Rhode Islanda, od 1898. godine boravila je u Francuskoj gdje je radila kao strana dopisnica i prevoditeljica. Živjela je u kući s pogledom na rijeku Marnu, gdje je održana bitka u rujnu 1914. godine. Poznata je po pismima iz toga razdoblja koja je slala svojim prijateljima, a kasnije su objavljena u knjizi A Hilltop on the Marne.
10. Elsie Inglis (1864-1917)
Škotska liječnica i sufražetkinja. Osnovala je bolnički odjel naziva Scottish Women’s Hospitals, jedan od rijetkih na vojnome frontu. Djelovala je u Srbiji gdje je poboljšanjem higijenskih uvjeta uspjela smanjiti epidemije koje su harale bojište. U travnju 1916. godine postala je prva žena kojoj je dodijeljen Red bijelog orla. Osim u Srbiji, pomagala je i u Rusiji.
Izvor: Mashable
