Hrvatska radiotelevizija od srijede, 23. siječnja na svom Prvom programu u sklopu emisije „Eko zona“ u 11:10h počinje s emitiranjem ciklusa od 10 švedskih dokumentarnih filmova ekološke tematike koji govore o utjecaju odgovornog investiranja na okoliš na raznim stranama svijeta.
Riječ je o ciklusu od deset filmova koje je HRT-u poklonio bivši novinar i današnji bankar jedne švedske banke Saša Bešlić. Filmovi su posebni po tome što pokrivaju udaljene svjetske lokacije te bi trošak vlastite produkcije bio teško isplativ, a na ovaj će ih način gledatelji HRT-a imati prilike vidjeti na svojim malim ekranima.
Prvi na rasporedu 23. siječnja je film „Utjecaj industrije na lokalno stanovništvo“ koji govori o problemima zagađenja okoliša i života pored crpilišta plina iz pješčenjaka u Teksasu metodom hidrauličkog frakturiranja te zagađenja zraka iz zeničke željezare čiji su vlasnici u Rumunjskoj smanjili zagađenje.
Drugi film na redu je 6. veljače pod nazivom „Utjecaj klimatskih promjena na obje strane planeta“, a bavi se problemom velikih suša i nestajanjem koraljnoga grebena budući da Australija i dalje iskorištava goleme količine smeđeg ugljena i time utječe na klimatske promjene.
Treći film zove se „Izazovi i rješenja u Africi“ i na programu je 20. veljače te govori o tome kako kako bušenje nafte utječe na život Etiopljana, kako rad solarne elektrane na Marokance, te što stanovništvu znači dolazak mobitela u zabačene i siromašne dijelove Konga?
Četvrti film pod naslovom „Potraga za rješenjem – praktične opcije“ na rasporeduje 6. ožujka te govori o tome kako rade inovativne kompanije. Prva primjenjuje ugljična vlakna za izgradnju zrakoplova kako bi oni bili lakši, trošili manje goriva i emitirali manje stakleničkih plinova. Drugi je primjer kompanija koja se bavi fotonaponskim panelima za pročelja zgrada.
Peti film naslova „Posljedice na sjevernoj polutci“ na programu je 20. ožujka, a problematizira primjer klimatskih promjena kod topljenja ledenjaka na Grenlandu. To je posljedica crpljenja i uporabe fosilnih goriva poput najvećeg naftnog nalazišta na svijetu - kanadskih pješčenjaka. No klimatske promjene osjećaju se i u Švedskoj.
Šesti na redu je film „Posljedice proizvodnje hrane i lijekova“ 3. travnja te govori o Indiji koja je najveći proizvođač sirovina za proizvodnju lijekova u Evropi i SAD-u što ima veliki utjecaj na tamošnji okoliš i zdravlje ljudi.
Sedmi film zove se „Planinarenje za klimu“ kojeg će HRT prikazati 17. travnja, a bavi se posljedicama klimatskih promjena u švicarskim Alpama koje su vidljive u selu Bondo gdje je topljenje vječnog leda pokrenulo odrone. Temperature na Alpama inače rastu dva puta više od ostatka Evrope.
Osmi film zove se „Ekstraktivna industrija“ i na programu je 1. svibnja i govori o održivosti rudarenja bakra u Čileu, Antofagasta. Potražnja je velika jer je bakar potreban za vodiče i industriju obnovljivih izvora energije te električne mobilnosti.
Deveti film, „Industrije i radni uvjeti“ gledatelji će imati prilike vidjeti 15. svibnja, a teme su uvjeti rada u Meksiku, proizvodnja odjeće u Kambodži i Bangladešu. Naime, 2011. godine radnici su tamo radili na temperaturi 30 stupnjeva. Bangladeš je inače drugi najveći proizvođač odjeće na svijetu.
Deseti, ujedno i posljednji film iz ciklusa je „Klimatske promjene i rješenja“ 29. svibnja koji govori o utjecaju klimatskih promjena na uzgoj sobova u sjevernoj Švedskoj. Porast temperatura objašnjava meteorolog. Šumski požari sve su češći u Švedskoj zbog čestih suša.
Eko zona, emisija HTV-a o ekologiji, održivom razvoju, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, emitira se tjedno od 2006. godine i na popularno-edukativan način promiče značenje zaštite okoliša i prirode. Pokrenuo ju je i od početka uređuje Mladen Iličković.
