Objavljeno

Ženski strip – nek’ ide kvragu!

U sklopu strip-programa ovogodišnjeg Festivala svjetske književnosti održana je tribina koja svoj naslov duguje pobuni autorica protiv isticanja rodne dimenzije kao ključa za razumijevanje njihova stvaralaštva.

Tri uspješne hrvatske strip-autorice Irena Jukić Pranjić, Ivana Armanini i Helena Janečić, koje u svojim radovim progovaraju o raznim temama, od ljubavi do LGBT prava, u petak su govorile o stripu općenito, ali i o vlastitom radu, osvrnuvši se na rodnu odrednicu kao faktor u njegovu poimanju.

Ivana Armanini, strip-autorica, ilustratorica, dizajnerica i osnivačica web-platforme za strip Komikaze, istaknula je porast broja žena u autorskom stripu koji, nažalost, nije vidljiv u javnom prostoru. Jedan od projekata koji teži promjeniti takvo stanje jest Femicomix, izložba i katalog suvremenog ženskog stripa koji okuplja strip-autorice iz  Hrvatske, regije i svijeta s ciljem povećanja njihove vidljivosti.

Femicomix ističe nepostojanje ženskog stripa u estetskom smislu te ukazuje na strip kao medij koji ne diskriminira na temelju spola i roda.

Međutim, iako je svođenje stvaralaštva strip-autorica pod zajednički nazivnik roda poblematično jer  naizgled briše raznolikost prisutnu u temama kojima se bave te u njihovu umjetničkom pristupu samom mediju stripa, svjedočimo potrebi za afirmacijom ženskog autorstva u stereotipizirano muškom području.

Na važnost podizanja svijesti o jakoj ženskoj strip-sceni ukazala je i Fibrina antologija Ženski strip na Balkanu koju je osmislila i uredila Irena Jukić Pranjić. Cilj antologije bilo je upravo isticanje bogatstva ženskog strip-stvaralaštva u regiji. Sudionice tribine sebe i svoje kolegice ne smatraju jasno definiranom grupom autorica određenih rodnim kriterijem, ne smatraju da je njihov rad  posvećen rodnoj tematici ili izravno motiviran njome, niti vjeruju da postoji nešto što bi se moglo nazvati “ženskim stripom”, no smatraju potrebnim osnažiti poziciju strip-autorica u javnom prostoru.

Jedna od autorica koja se izravnije dotiče rodne tematike jest Helena Janečić. Autorica najpoznatija po superjunačkoj fikciji u kojoj se bavi ženskim pravima i queer svakodnevicom prateći avanture lezbijske superjunakinje Horny Dyke, ovom je prilikom najavila novi autobiografski projekt usredotočen na situacije iz svakodnevnog života. Osvrnula se na ideju LGBT aktivizma koji se često veže uz njen rad kao na etiketu koja ponekad otežava ono što u svom radu želi postići, a to je prikaz onog zajedničkog u svim vezama koji bi uputio na nespecifičnost istospolnih veza u svakodnevnom pogledu.

Unatoč problematičnosti kategorizacije rada ovih autorica po rodnom kriteriju, bogatstvo njihove produkcije, kao i participacija u Ženskom stripu na Balkanu te samoj ovoj tribini, podsjetilo je na rad vrhunskih strip-autorica, kao i na potrebu da se taj rad prepozna i dobije svoje mjesto na stripovskoj sceni današnjice.

 

Piše: Petra Požgaj

 

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano