Francusko veleposlanstvo u Zagrebu i GTF – Inicijativa za održivi rast jučer su, 11. ožujka, u Medijateci Francuskoj instituta u Zagrebu, održale javnu raspravu vezanu uz ulogu i mjesto žena u politici.
Zašto su žene još uvijek nedovoljno zastupljene u politici, kako se boriti protiv niske zastupljenosti žena u politici, imaju li žene u politici drugačije karakteristike od onih koje primjećujemo kod muškaraca te kako politiku čine drugačijom, samo su neka od pitanja kojih su se dotakle govornice Mirela Holy (ORAH), saborska zastupnica Gordana Sobol, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, profesorica s Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinert-Novosel, i Helena Štimac Radin iz Ureda za ravnopravnost spolova RH.
Raspravi je kratko nazočila i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, koja je iznijela zaključke s nedavne sjednice Povjerenstva Ujedinjenih naroda o statusu žena.
Broj žena u parlamentu ispod minimalne kvote od 40% na izbornim listama
Zakon o ravnopravnosti spolova još od 2008. godine predviđa minimalno prisustvo od 40% žena na izbornim listama. Unatoč navedenim kvotama, žena u parlamentu još uvijek nema ni približno toliko. Njih je trenutno 38, što je ispod obveznog postotka za izborne liste, a i taj bi broj bio manji da dio muških kolega nakon izbora nije otišao u izvršnu vlast.
Kako su istaknule Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova u RH Helena Štimac Radin, politička volja zakonodavca na ovom području još uvijek izostaje, a razlog je tome pogrešno tumačenje zakona: zakonodavac naime pretpostavlja da tri izborna ciklusa, navedena kao zakonski rok provedbe, ne uključuju samo parlamentarne izbore već izbore koji se u državi događaju neovisno o karakteru: bilo da su lokalni, parlamentarni, za EU parlament i slično. U suprotnom, pridržavanje kvota očekuje se tek od 2020. godine!
Ured Pravobraniteljice prije svakih izbora šalje prijedloge strankama u državi (njih oko 130) kako složiti kandidacijske liste. Međutim, žene se obično stavljaju na sam kraj lista čime se ne postiže zastupljenost u parlamentu veća od 24 do 26%, a postotci su u većini slučajeva još manji kada se radi o županijskim skupštinama.
Kako je istaknula Mirela Holy, saborska zastupnica i predsjednica stranke ORAH, trenutni zakon neće promijeniti stvarno stanje, a kao rješnje se predlaže uvođenje obavezne paritetne demokracije, prema kojoj će muškarci i žene biti ravnomjerno zastupljeni/e na listama. Takvu praksu slijedi ORAH, koji je trenutno jedina strana u Hrvatskoj s praksom postavljanja i strukturiranja lista za predstavnička tijela prema ovom modelu.
U raspravi je, međutim, istaknuto kako je ravnopravnost češće prioritet dok stranka ne predstavlja značajnu političku relevantnost ili nije u Saboru. Drugim riječima, ravnopravnost postoji dok traje bitka za parlament, ali koliko će biti provedena u praksi, ostaje vidjeti nakon nadolazećih izbora – pa tako i u slučaju ORAH-a.
Kako žene mogu promijeniti politiku
Nažalost, rasprava nije prošla i bez nekolicine neočekivanih izjava.
Govoreći na temu kako žene mogu drugačije djelovati unutar politike, profesorica Smiljana Leinert-Novosel s Fakulteta političkih znanosti spomenula je kako žene drugačije analiziraju stvari, a u politici ih se može prepoznati po drugim, femininim karakteristikama, prema kojima češće uzimaju u obzir druge, i drugačije donose odluke, uzimajući u obzir više mišljenja. Pri tom je svakako najspornija izjava bila kako su muškarci u politici češće ciljano orijentirani nego žene.
Čuti ovakav stav, dok se u prostoriji neposredno prije nalazila nedavno izabrana predsjednica Grabar Kitarović – čija je kampanja, pa i samo izborno obraćanje, prečesto sugerirala da nije više od marionetske figure HDZ-a, u najmanju je ruku smiješan ako ne sam po sebi pun predrasuda i stereotipa.
Možda je najbolji zaključak stoga na čitavu raspravu dala Mirela Holy, snažno artikulirajući da joj je dosta skupova i deklarativnih iznošenja činjenica o važnosti veće participacije žena u političkom životu.
“Same žene u politici malo rade na tome da pomognu kolegicama da budu uspješne. Žene se u politici okružuju muškarcima, ne daju priliku drugim ženama, a ako se nismo same sposobne potruditi za sebe – zašto bi nam muškarci pomagali”, zapitala je, dodajući kako odgovornost žena nije samo u politici već u svakodnevnom životu i prestanku odgoja i funkcioniranja utemeljenim na rodnim ulogama.
Politika uvijek u procesu, pred muškarce i žene, stavlja na izbor između karijerističkog i društveno odgovornog pristupa. Ako već mogu imati kakav zaključak na jučerašnju raspravu, onda je taj da sami postotci i broj predstavnica žena u stranačkim, zakonodavnim i tijelima izvršne vlasti ne znači apsolutno ništa sve dok te iste žene (a s njima i muškarci političari) ne rade po feminističkim principima te se uistinu zalažu za društvo i društveni boljitak. U suprotnom, praktičnog i djelotvornog učinka na cjelokupnu društvenu sliku, neovisno o njihovom broju i zastupljenosti – neće biti; a to je tema koje su se govornice na jučerašnjoj raspravi jedva dotaknule.
Piše: Marino Čajdo
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.