Na internetskoj stranici Vlade objavljen je tekst brošure Sve što trebate znati o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u kojoj se objašnjava što je Istanbulska konvencija, zašto definira rod te koje temeljne obveze ona uvodi.
U brošuri, koju je objavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, navodi se da Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama, te da su u njezinoj izradi sudjelovali međunarodni, kao i stručnjaci iz Hrvatske.
U objašnjenju zašto se Vlada zalaže za njezinu ratifikaciju Konvenciju kaže se da je Konvencija važan okvir za učinkovitiju međuresornu suradnju te će upotpuniti važeće zakonodavstvo radi djelotvornijeg sprečavanja svakog oblika nasilja. Od početka mandata sadašnje Vlade, ističe se, ratifikacija Konvencije nalazila se u Vladinom Planu zakonodavnih aktivnosti za 2017. godinu.
Konvencija se odnosi na niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene. Ta djela, navodi se, obuhvaćaju: psihičko nasilje, uhođenje, tjelesno nasilje, seksualno nasilje uključujući silovanje, prisilni brak, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju, seksualno uznemiravanje. Konvencija prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji; nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom, stoji u letku.
U brošuri je objašnjeno što je nadzorni mehanizam GREVIO i ističe se da troškovi prevedbe Konvencije neće dosegnuti milijardu kuna.
Izričito se niječe da Konvencija uvodi tzv. rodnu ideologiju ili nameće bilo kakvu obvezu drukčijega tumačenja pojma roda od važećeg hrvatskog zakonodavstva. Ona ne sadrži nikakvu obvezu promicanja tzv. rodne ideologije u nastavnim programima, ne spominje priznavanje “trećega spola” niti mijenja ustavnu definiciju braka.
Prilikom potvrđivanja Konvencije Republika Hrvatska interpretativnom izjavom priopćava kako smatra da je cilj Konvencije zaštita žena od svih oblika nasilja, da njezine odredbe ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka, te da će je primjenjivati uzimajući u obzir načela i vrednote ustavnog poretka. Međutim, brošura ne objašnjava zašto je interpretativna izjava bila nužna i zašto se u njoj koristi nepostojeći pojam “rodne ideologije” (koji je u samom tekstu brošure opisan kao “takozvani”).
Konvencija je 1. kolovoza 2014. stupila na snagu i do danas ju je ratificiralo 28 članica Vijeća Europe (od 47), te 17 članica Europske unije (od 28). Od zemalja u okruženju Konvenciju su ratificirale Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Albanija, Italija i Austrija. Nisu je potpisale dvije članice Vijeća Europe: Azerbajdžan i Rusija.
