Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj će raditi velik broj stručnjaka/inja i radnih skupina, a kojoj je u cilju uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene.
Na kurikularnoj se reformi očekuje ključan doprinos stručnog kadra, odnosno učitelja/ica, nastavnika/ica, odgojitelja/ica, stručnih suradnika/ica i ravnatelja/ica odgojno-obrazovnih ustanova, a radi se o pojedincima/kama koji dolaze iz različitih disciplina s vrlo različitim životnim iskustvima, u dobi od 35 do 65 godina.
Dr. sc. Boris Jokić, čovjek koji će voditi tim stručnjaka/inja zaduženih za reformu, ranije je u razgovoru za tportal je kazao kako njegov tim garantira rad, punu posvećenost promjenama i činjenicu da nisu, niti će biti pod utjecajem nijedne političke opcije ni interesne skupine. Također smatra kako je na učiteljima/cama, roditeljima i učenicima/ama da aktivno sudjeluju u kurikularnoj reformi, jer su upravo oni ti koji će na kraju, a ne politika i interesni lobiji, donijeti sud o njezinoj uspješnosti.
Reformu podržava velika većina većina građana/ki, njih 62%, a kada se isključe oni koji ne znaju ništa o reformi podrška je još veća - gotovo 77%. Ispitivanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1025 punoljetnih građana.
Podržavaju ju i brojni poznavatelji obrazovnog sustava, iako neki od upućenijih strahuju da bi nove vlasti mogle zaustaviti ili opstruirati neophodnu reformu zbog toga što je smatraju djelom svjetonazorski suprotstavljenih bivših vlasti. Štoviše, neke rane izjave članove Domoljubne koalicije išle su nedvosmisleno u tom smjeru. No, smatra se ipak da je resor obrazovanja previše važan da bi uvijek iznova bio predmetom političkih interesa i svjetonazorskih iživljavanja.
Jokić osobno očekuje da političke stranke daju podršku ovoj promjeni, da daju priliku cijeloj priči i osiguraju timu za kurikularnu reformu da na znanstvenim i stručnim osnovama pokuša poboljšati sustav obrazovanja koji treba služiti svim ljudima.
Smatra da je obrazovanje u Hrvatskoj predugo bilo prepušteno političkim, čak i politikantskim utjecajima. Dodao je i da takva praksa treba prestati jer je obrazovanje područje od nacionalnog interesa koje nije moguće ozbiljno promijeniti u sumanutom ritmu četverogodišnjih mandata.
Kao osnovne probleme u našem obrazovnom sustavu Jokić je istaknuo preveliku usmjerenost na činjenice i njihovu reprodukciju, koja često dovodi do toga da učenici/e uče prevelik broj pojmova koji nemaju veze s njihovim životnim iskustvima i interesima, te nedostatnog razvoja funkcionalnih pismenosti uzrokovanog gradivom koje nema primjenu u svakodnevnom životu.
Tako se događa da učenici/e u 8. razredu ne znaju što su učili u prethodnim razredima, niti znaju čemu im gradivo služi, izuzev ocjeni. Nefunkcionalan sustav ocjenjivanja, vrednovanja i izvještavanja o učeničkim postignućima gotovo se isključivo svodi na brojčanu ocjenu koja ne služi razvijanju daljnjeg obrazovanja, a vrlo niska povezanost između razina obrazovanja ukazuje na to da hrvatski sustav ne funkcionira kao koherentan sustav od vrtića do fakulteta.
Glavni je cilj kurikularne reforme učenicima/ama osigurati korisnije i smislenije obrazovanje, prilagođeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu; obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja. Također, želja je roditeljima omogućiti veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje te smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
Što se tiče učitelja/ica, nastavnika/ica i ostalih djelatnika/ca odgojno-obrazovnih ustanova, ističe se važnost osnaživanja njihovih uloga i jačanja profesionalnosti, veće autonomije u radu, kreativnijeg rada, kao i smanjenje administrativnih obveza koje bi im omogućilo veću motivaciju učenika i smanjivanje vanjskih pritisaka. Ova će dugoročna i dugotrajna promjena obuhvatiti i produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu kroz promjene koje će biti uvođene stupnjevito.
