Ustavni sud prihvatio je ustavnu tužbu GONG-a i odlučio da Vlada RH mora javnosti dati na uvid informacije o identitetu osoba koje dolaze na sastanke u Banske dvore. Identiteti osoba koje dolaze na sastanke u Vladu RH, kod najviših državnih dužnosnika, predstavljaju informaciju od javnog interesa.
Udruga GONG je, naime, još 2011. godine od Vlade RH zatražila da joj se dostavi evidencija ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade RH 4. kolovoza 2007. godine. Tog su datuma u Banskim dvorima tadašnjeg premijera Ivu Sanadera posjetili predsjednik uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi i Jozo Petrović, bivši član uprave Ine, a danas vlasnik privatne konzultantske firme među čijim klijentima je i MOL. Robert Ježić je sudskom postupku koji se vodio protiv Sanadera tvrdio da je na spornom sastanku dogovoreno navodno podmićivanje bivšeg premijera u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskoj kompaniji.
Tražene informacije GONG nikad nije dobio, i to zahvaljujući presudi Upravnog suda RH od 17. kolovoza 2011. godine. Upravni sud tada je zaključio da Sanaderovi posjetitelji u zgradi Vlade imaju pravo na privatnost. Ustavni sud tu odluku sada je ukinuo, zajedno s rješenjem Vlade RH od 26. svibnja 2011. godine, kojom je Vlada, tada na čelu s Jadrankom Kosor, odlučila da GONG-u neće dostaviti tražene podatke.
“Vlada je jedno od (najviših) državnih tijela u Republici Hrvatskoj te svakako postoji opravdani interes javnosti za pristup traženoj informaciji u pogledu ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade 4. kolovoza 2007.“, stoji u odluci ustavnosudskog vijeća kojim je predsjedala sutkinja Snježana Bagić.
Stav je Ustavnog suda da je GONG bio uključen u legitimno prikupljanje informacija u stvari od javne važnosti, te da prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama mora od Vlade dobiti uvid u tražene podatke. Vladajućima su ustavni suci poslali vrlo jasnu poruku “da je država imala obavezu ne ometati tijek informacija”, s obzirom da se ne radi o zaštićenim osobnim podacima.
“Naime, slično kao što javne osobe imaju sužen opseg zaštite svoje privatnosti (tim više sužen što su eksponiranije u javnosti), tako i privatne osobe, po ocjeni Ustavnog suda, imaju sužen opseg zaštite svoje privatnosti kada ulaze u neku javnu instituciju (napose najvišeg ranga). Javnost, naime, ima pravo znati tko sve, pa makar i ‘privatno’, ulazi u takvu instituciju”, stoji u odluci Ustavnog suda.
Svoju odluku je Ustavni sud RH utemeljio na ranijoj presudi Europskog suda za ljudska prava (ELJSP) u predmetu Társaság a Szabadságjogokért protiv Mađarske. Radi se o tužbi podignutoj nakon što je Ustavni sud Mađarske nevladinoj udruzi Társaság a Szabadságjogokért zabranio uvid u podnesak kojim je član mađarskog parlamenta pokrenuo ustavnosudsku kontrolu amandmana Kaznenog zakona.
