Objavljeno

U parlamentu samo 15 posto saborskih zastupnica

U osmom sazivu Sabora bit će čak 10 posto manje žena, odnosno 15 zastupnica manje, te će u parlamentarnim klupama djelovati samo 23 saborske zastupnice, odnosno njih oko 15 posto, što također štošta govori o demokratizaciji Hrvatske, a pored ostalog ukazuje na to da samo uvođenje kvota ne vodi nužno povećanju broja izabranih žena, osobito ne na otvorenim listama

Dok je sukladno obećanju novoizabrani kanadski premijer i samoproglašeni feminist Justin Trudeau imenovao žene na 15 pozicija u svom kabinetu, čime su zauzele gotovo pola od 31 mjesta unutar kabineta, a Hrvatska tek čeka tko će i kako uopće sastaviti novu garnituru Banskih dvora, u hrvatskom Saboru bi, kako sada stvari stoje, zastupnica trebalo biti 23 od ukupno 151 mjesta u parlamentu, odnosno njih oko 15 posto.

Od tog broja njih su četiri iz HDZ-a (osam posto), sedam iz SDP-a (16 posto), pet iz Mosta (26 posto) četiri iz HNS-a (44 posto) te po jedna iz HSU-a (50 posto) i Laburista (33 posto), pobrojala je postotke na svojem profilu na Facebooku SDP-ova Marija Lugarić. U međuvremenu, svoje je mjesto među osam predstavnika nacionalnih manjina izborila jedna predstavnica, i to albanske, bošnjačke, crnogorske i drugih nacionalnih manjina.

TKO SU ŽENE KOJE SU SE 2015. IZBORILE ZA ULAZAK U SABOR?

Mostašice su Gordana Rusak, Irena Petrijevčanin Vuksanović, Ljubica Ambrušec, Jasna Matulić te Ines Strenja Linić. Iz Domoljubne koalicije tu su HDZ-ove Margareta Mađerić, Marija Budimir, Josipa Rimac i Sanja Putica.

Iz koalicije Hrvatska raste riječ je o SDP-ovkama Gordani Sobol, Dragici Zgrebec, Sabini Glasovac, Ingrid Antičević-Marinović, Milanki Opačić, Ani Komparić Devčić i Tanji Vrbat Grgić, kao i HNS-ovoj Vesni Pusić, Mariji Puh, Nadi Turini-Đurić i Anki Mrak Taritaš te laburistici Nansi Tireli i HSU-ovoj Mariji Ilić, a naposljetku, tu je i manjinka Ermina Lekaj Prljaskaj.

RAVNOPRAVNOST I ZASTUPLJENOST

U cilju povećanja broja žena u Saboru, Zakon o ravnopravnosti spolova (‘jedino što je ostalo nakon nedavne odluke Ustavnog suda‘) propisuje da ovlašteni predlagatelji pri sastavljanju izbornih lista moraju voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti obaju spolova, pri čemu se neuravnoteženom zastupljenošću smatra ona koja je ispod 40 posto. U slučaju nepoštivanja tog načela, isti zakon propisuje i novčane kazne od 50.000 kuna po izbornoj listi.

Stranke su imale obavezu i na prošlim parlamentarnim izborima 2011. na liste uvrstiti 40 posto žena pa tako statistika govori da je na njima bilo 34,96 posto kandidatkinja, od kojih je njih 30 (19,9 posto) postalo zastupnicama u Hrvatskom saboru. Do kraja mandata taj se broj povećao uvelike zbog odlaska njihovih muških kolega u izvršnu vlast.

Naime, u prošlom sedmom sazivu zastupnica je u Saboru bilo 38, i to njih 19 iz SDP-a, sedam iz HDZ-a, po dvije iz HNS-a i HSU-a, jedna iz OraH-a, dvije iz Reformista, po jedna iz HGS-a, Laburista i Demokratskog centra te dvije nezavisne zastupnice.

Međutim valja podsjetiti da je od početka do kraja saziva u njemu bilo promjena, primjerice Mirela Holy napustila SDP i osnovala OraH, dok je Marina Lovrić Merzel postala nezavisna zastupnica, HNS-ova Natalija Martinčević i Vesna Sabolić pridružile su se novoosnovanim Čačićevim Reformistima, a bez ženskog mandata ostao je HDZ nakon izbacivanja Jadranke Kosor.

U šestom sazivu Sabora, dok je u parlamentu sjedilo 153 zastupnica i zastupnika, bilo je oko 25,5 posto žena odnosno njih 39, a u petom sazivu Sabora od 151 zastupnika njih 33 bile su žene, dok ih jeu četvrtom sazivu bilo 34 od ukupno 151 zastupnika.

KOLIKO POMAŽU KVOTE I ZAŠTO SU IPAK VAŽNE?

Situacija s brojem izabranih žena u Hrvatskoj je na razini europskog prosjeka (25,6 posto, 2013), no i taj prosjek daleko je od idealnih 40 posto, mogli smo nedavno čitati u tekstu Aleksandre Kuratko, izborne stručnjakinje s međunarodnim iskustvom i dugogodišnje suradnice američkog NDI-ja (National Democratic Institute), a i na hrvatskom primjeru pokazalo se da uvođenje kvota ne vodi nužno povećanju broja izabranih žena, osobito ne na otvorenim listama iako one u teoriji nude više šansi ženama jer njihov izbor uglavnom ovisi o vlastitom angažmanu među biračima.

Ipak, teško je ignorirati stranačku i financijsku potporu, a kad se tome doda to da u Hrvatskoj ne postoje odredbe o pozicioniranju kandidata/kandidatkinja na listama, pa predlagatelji o tome mogu samostalno odlučivati, žene zauzimaju prvo mjesto na samo 18,07 posto lista.

PREFERENCIJALNO GLASANJE POMOGLO MRAK TARITAŠ

S obzirom na to da su ovo bili prvi parlamentarni izbori na kojima su birači mogli preferencijski glasovati, Kuratko je već i ranije upozoravala da bi ‘novi sistem glasanja, neadekvatne sankcije i politički autizam najvećih političkih stranaka mogli biti odlučujući faktori za rekordno mali postotak izabranih žena na ovim izborima. Štoviše, čak i kada bi žene bile jednako tretirane od svojih političkih stranaka u smislu izborne promocije (isti broj plakata, letaka i sl.), prisutne u medijima barem onoliko koliko i njihovi kolege te kad bi tjerale birače da glasaju za njih, to još uvijek nije dovoljno da budu izabrane. Naime zakon nalaže da se preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju samo ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista’.

Na ovim izborima, zahvaljujući upravo preferencijalnim glasovima, u Sabor ulazi Anka Mrak Taritaš, dosadašnja ministrica graditeljstva i prostornog uređenja koja je na listi koalicije Hrvatska raste u II. izbornoj jedinici bila na osmom mjestu i osvojila 10,91 posto preferencijalnih glasova, a njezina kolegica iz zasad još tehničke vlade, SDP-ova Milanka Opačić, koja je predvodila listu koalicije Hrvatska raste u VII. izbornoj jedinici, osvojila je 28,06 posto preferencijalnih glasova. [A.Ž.] Tportal


Povezano