Njemačka je odlučila promijeniti zakonski okvir o seksualnom nasilju i uskladiti ga s Istanbulskom konvencijom – Konvencijom Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja je na snagu stupila 2014. godine, a prema kojoj su sva seksualna ponašanja bez pristanka kažnjivo djelo.
Heiko Maas , njemački ministar pravosuđa, na sastanku s kolegama iz drugih država naglasio je postojanje određenih nedostataka, gdje se kao najvažnije pitanje nametnulo - „Koliko otpora mora pružiti žena da bi se radilo o silovanju?“, na koje postojeći zakon ne nudi precizan odgovor.
Statistike pokazuju, suprotno uvriježenom mišljenju, kako se većina silovanja ne događa noću na mračnom mjestu i da počinitelj u većini slučajeva nije nepoznata osoba, već da je najčešće riječ o poznatoj okolini i poznatom počinitelju – bilo da je riječ o kolegi s posla, poznaniku, osobi s kojom smo u rodbinskom odnosu ili čak vlastitom partneru.
Sljedeća česta predrasuda je količina otpora koju žrtva pruža - njemački zakon silovanje tretira kao kazneno djelo nasilja s opasnošću po život, odnosno pojašnjeno je da je riječ o bespomoćnosti žrtve koja je izložena napadu počinitelja. Sporno je što prema važećim propisima nije dovoljno ako se žrtva verbalno usprotivi.
Etta Hallenga, s višegodišnjim iskustvom rada u u Savjetovalištu za žene u Düsseldorfu, svjesna je manjkavosti takva zakona te naglašava problem u praksi: „Vrlo malo žena poznaje sadašnje pravno stanje. Ako kažu 'ne', plaču ili preklinju počinitelja da prestane, onda su kasnije šokirane kada to djelo nije priznato kao silovanje”. Većina slučajeva silovanja uopće ne završi sudskim postupkom - „Žena može podnijeti prijavu, ali državno odvjetništvo u pravilu obustavi cijeli slučaj”, dodala je E. Hallenga.
Ovakva rasprava povukla je i neka druga pitanja, poput sadomazohizma. Dežurni kritičari povukli su paralelu s odnosima u koje je uključena sadomazo komponenta – u takav odnos uključene su određene nasilne radnje, no velika razlika između silovanja i seksualnog odnosa sa SM elementima je - pristanak. Kritičari najavljene zakonske promjene strahuju kako bi ista mogla povećati broj lažno prijavljenih bludnih radnji.
Etta Hallenga komentirala je kako je strah od lažnih prijava neumjeren, i to sljedećim riječima: „Nije mi stalo do toga hoće li doći više prijava ili će biti više presuda. Stalo mi je do stava koji imamo o seksualnom samoodređenju. Članak 177. je pljuska kada je riječ o temeljnim ljudskim pravima”, te dodaje kako je potreban i cijeli paket mjera kako bi se ženama pomoglo nakon seksualnog napada. [B.H.] dw...
