Sukladno tradicionalnoj činjenici, kraj je godine rezerviran za razne preglede najboljih događaja i osoba. Tako je u rodnom kontekstu kraj godine rezerviran za najbolje odjevene glumice, najljepše ili pak najutjecajnije žene.
Međutim, neki su pregledi ipak zanemarili određene aspekte 2014. godine. Pokušavajući ispraviti ovu nepravdu, osvrnula sam se na žene koje su po tko zna koji put nadišle društvene okvire te svojim djelovanjem pridonijele pomicanju rodnih granica.
Časne sestre u borbi za kontracepciju
Godinu na izmaku svakako je obilježila, za neke možda iznenađujuće, Koalicija američkih časnih sestara (The National Coalition of American Nuns, NCAN). Naime, ova organizacija je sredinom ožujka izdala priopćenje u kojemu navode kako žele jasno dati do znanja kako upotreba kontracepcijskih sredstava ne predstavlja grijeh, nego grijeh predstavlja narušavanje ženine autonomije nad vlastitim tijelom.
U svojoj izjavi NCAN navodi kako se suprotstavljaju težnjama nekih crkvenih organizacija poput LSP (Little Sisters of the Poore) koji pokušavaju žene pretvoriti u taoce odbijajući im pravo na kontracepciju. Ovakvu reakciju Koalicije izazvala je presuda američkog Vrhovnog suda prema kojoj vlasnici privatnih kompanije imaju pravo nametnuti svoja religijska uvjerenja zaposlenicima, što se posebno očituje u okviru pitanja kontracepcije koja se u religijskim okvirima definira kao grijeh.
Prosvjed mini suknji u Keniji
Tijekom godine zabilježeni su brojni napadi u Keniji na žene koje su nosile kratke suknje. U ovoj istočnoj Afričkoj zemlji, u kojoj se većina stanovništva deklarira katolicima, zabilježen je niz napada na žene zbog „lošeg odijevanja“. Sredinom listopada zabilježen je napad skupine muškaraca na ženu koju su kao kaznu za blasfemično odijevanje okružili te nasred ulice potpuno razodjenuli.
Protivnici mini suknji ističu kako ne žele „biti zavedeni izazovnom ženskom odjećom“ te kako su čak tri četvrtine ženskog tijela otkrivene u takvim suknjama. Dio žena napade interpretira kao frustracije muškaraca koji se u okviru slabe kenijske ekonomije ne mogu nositi sa uspješnim ženama koje se odijevaju u skladu sa svojim većim društvenim i poslovnim uspjehom.
Kako bi upozorile letargične vlasti na sve učestalije napade žene su u listopadu organizirale marš mini suknji središtem glavnog grada Nairobija, noseći male crne suknje kao ikonografiju prosvjeda te natpise My dress, my choice.
Prosvjed nije bio samo usmjeren na pravo ženinog slobodnog izbora u smislu odijevanja nego i na poboljšanje šireg društvenog položaja žena. Naime, iako određene političke funkcije drže žene, parlament i dalje predstavlja all men’s club.
Turkinje u borbi za političku ravnopravnost
Sekularnost u Turskoj pod predsjednikom Erdoganom i njegovim izjavama o potrebi većeg nataliteta stanovništva te restrikciji kontracepcije nalazi se pod sve većom opasnošću. U tom je kontekstu iznimno važno osnivanje Ženske stranke (Kadin Partisi). Kao cilj osnivanja stranke navodi se rad na ravnopravnom sudjelovanju muškaraca i žena u nacionalnoj politici. Premda je ovo zahtjev koji je u skladu s neoliberalnom teorijom feminizma, u turskom kontekstu on predstavlja značajan korak naprijed u borbi žena u sve tradicionalnijem i patrijarhalnijem društvu.
Naime, prethodno je spomenuti turski predsjednik krajem listopada izjavio kako žene nisu ravnopravne s muškarcima. Osim navedenog, Erdogan je već ranije pridonio rodnoj diskrepanciji, izjavivši kako feministi/kinje ne shvaćaju koncept majčinstva. Upravo u tom okviru pojava Ženske stranke predstavlja iznimno važnu političku pojavu u trenutku kada u zemlji prevladava iznimno degradirajući stav u odnosu na žene.
Važno je istaknuti kako je simbol pobune protiv vlasti predsjednika Erdogana tzv. žena u crvenom, snimljena u trenutku kada stoji ispred policijskog kordona dok policija suzavcem rastjeruju mirne prosvjednike. 
Ženski odvjetnički klub u Saudijskoj Arabiji
Premda se ova zaljevska Monarhija svojim bogatstvom i načinom života može usporediti s mondenim Zapadom, u pogledu ljudskih prava, pogotovo prava žena, predstavlja iznimno restriktivni okvir. Naime, svaka odrasla žena mora tijekom boravka izvan kuće imati muškog pratitelja koji je ovlašten odlučivati u njezine ime.
O položaju žena u Saudijskoj Arabiji govori i činjenica da su Loujain al-Hathloul i Maysa al-Amoudi bile optužene na kaznenom sudu u Rijadu zbog vožnje automobila te im je bio određen višemjesečni pritvor. Valja istaknuti kako su Loujain i Maysa bile prilično cyber aktivne u kampanji koja je tražila ukidanje zabrane upravljanja vozilima, koja je obuhvaćala isključivo žene.
Naime, tijekom 1990-ih uhićeno je čak 500 žena zbog vožnje dok su njihove putovnice konfiscirane, a dotične su izgubile posao. Godine 2011. jedna je žena zbog vožnje bila osuđena čak na deset udaraca bičem, ali je kralj na kraju ipak povukao presudu. Dijelom je presuda povučena i zbog organizacije žena u prosvjedu pod imenom Women’s Driving Campaign, u kojemu je 60-ak žena u znak prosvjeda sjelo za volan.
U konzervativnom okruženju otvaranje odvjetničke tvrtke u kojoj rade žene predstavlja u najmanju ruku hrabar potez. Osnivačice je tvrtke Bayan Mahmoud Al Zahran, prva odvjetnica u Saudijskoj Arabiji. Temeljni je zadatak tvrtke zaštita prava žena dok njezina osnivačica ističe povijesni iskorak u borbi za prava žena u ovoj zaljevskoj Monarhiji.
Najmlađa alpinistica na Mount Everestu
Sredinom godine 13-godišnja Indijka Malavath Poorna ušla je u povijest, kada se nakon osam mjeseci treninga, uspela na Mounth Everest. Susrećući se s nizom poteškoća od nedostatka kisika do problema prehrane, istaknula je kako je upravo snaga volje presudila njezinom uspjehu. Naime, Malavath je istaknula kako je cijelo vrijeme trajanja ekspedicije razmišljala o tomu kako želi dokazati da jedna djevojčica može uspjeti u svome naumu.
Uspjeh ove djevojčice svakako treba promatrati i u kontekstu sve većeg seksualnog zlostavljanja u Indiji kojemu smo svjedočili tijekom prošle godine.
Prva dobitnica najprestižnije matematičke nagrade
Nakon punih sedamdesetih i osam godina otkako se dodjeljuje Fields Medal, najprestižnija nagrada na području matematike, nagradu je dobila žena. Naime, Iranka koja trenutno radi u SAD-u, Maryam Mirzakhani, postala je prvom dobitnicom te prestižne nagrade, popularno znane kao Nobelova nagrada matematike. Nagradu inače dobiva najviše četvero matematičara ispod 40 godina za svoja otkrića u ovoj znanstvenoj grani.
Kao djevojčica Maryam je sanjala o tome da postane književnica. Tijekom života u Teheranu kao inspiracija služile su joj brojne biografije uspješnih žena poput Marie Curie i Helen Keller. Upravo su navedene žene svojim primjerom razvile su u njoj ambiciju da napravi nešto „veliko u svom životu“. Osim što je dobitnica navedene nagrade, Maryam je 1994. godine osvojila zlatnu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi; bila je prva iranska učenica koja je pobijedila na tom natjecanju. Sljedeće godine postala je i prva učenica koja je dvije godine za redom osvojila zlatnu medalju na Olimpijadi.
U jednom intervju istaknula je kako na području matematike radi nekoliko sjajnih žena. Međutim, mnogi su primijetili kako nagrada Fields Medal svojim kriterijem prema kojemu dobitnici/ce moraju imati manje od 40 godina zapravo eliminira većinu žena koje se u tim godinama odluče na majčinstvo te time moraju na određeni period zapostaviti posao.
Maryam je 2004. godine doktorirala na Harvardu, a trenutno predaje na Stanfordu.
