Nakon članka o HAK-ovom nepoštivanju životnog partnerstva kao obiteljske zajednice u njihovoj usluzi obiteljskog članstva objavljenog jučer na portalu crol.hr uslijedila je i oštra reakcija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić. Pokrenut je antidiskriminacijski postupak, a HAK se mora očitovati o ‘autonomnoj’ definiciji obiteljskih zajednica koje vode diskriminaciji i “nisu pravno prihvatljive”.
“Niz pogodnosti i ušteda na putovanju i pri kupnji raznih proizvoda i usluga bile su dostupne samo članovima HAK-a, od sada su dostupne i svim članovima vaše obitelji kroz HAK Obiteljsko članstvo“, reklamira HAK svoju uslugu na službenim internetskim stranicama. No, uštede koje možete ovim putem ostvariti nisu dostupne i životnim partnerima jer HAK-ovo shvaćanje obiteljske zajednice razlikuje se od onog kako ga shvaćaju pozitivni zakonski propisi ove zemlje. Naime, na stranici stoji napomena da supružnici moraju biti različitih spolova.
Reakciju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prenosimo u cijelosti.
“Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je temeljem teksta objavljenog na vašem [CroL] portalu pokrenula antidiskriminacijski postupak u kojem će ispitati praksu Hrvatskog autokluba u pogledu pristupa uslugama koje HAK pruža svojim članovima kroz tzv. ‘obiteljske pakete’.
Pravobraniteljica će od nadležnih tijela HAK-a zatražiti pismeno očitovanje o stvarnoj praksi koju HAK ima u pogledu pristupa uslugama koje pruža. HAK ima obvezu očitovati se o upitu Pravobraniteljice u roku od 30 dana od kada zaprimi njen dopis.
Pravobraniteljica je posebno zainteresirana za tvrdnju kako navodno HAK ima svoju specifičnu ‘definiciju obiteljske zajednice koja se razlikuje od pozitivnih zakonski propisa koji su na snazi’. U tom smislu Pravobraniteljica ukazuje kako sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova svi pružatelji usluga u Republici Hrvatskoj imaju obvezu poštivati zabranu diskriminacije temeljem spola, seksualne orijentacije i obiteljskog statusa u pogledu pristupa uslugama koje pružaju na hrvatskom tržištu.
S obzirom na kontekst konkretnog slučaja, Pravobraniteljica naglašava kako se poštivanje zabrane diskriminacije s posebnom pažnjom očekuje od državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. U tom smislu ‘autonomne’ definicije obiteljskih zajednica koje su drugačije od onih propisanih hrvatskim zakonima i koje dovode do diskriminacije nisu pravno prihvatljive i temelj su za pravne postupke radi utvrđivanja odgovornosti takvih tijela”, poručuje pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić. CroL…
