Prijedlozi izmjena i dopuna Kaznenog zakona, koje je na saborsku proceduru uputila Vlada RH, donose pozitivne pomake, pa bi tako psihičko nasilje trebalo postati kaznenim djelom, ali ekonomsko nasilje, kao i određeni oblici zločina iz mržnje ostaju izvan dometa kaznenog zakonodavstva.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić, prokomentirao je da je psihičko nasilje često i puno teže od fizičkog, te da će se, ukoliko se radi o dugotrajnom i intenzivnom ugnjetavanju s posljedicama, ono ubuduće tretirati kao kazneno djelo, a ne samo prekršaj.
Psihologinja i sociologinja Mirjana Krizmanić dodaje da psihičko nasilje predstavlja opasnost s trajnim utjecajem, s kojim se teže nositi i koji je teže definirati. Takav vid nasilja dubinski ruši samopouzdanje osobe, najčešće žena, koje se počinju osjećati nedostojnima i nepoželjnima, te se teško oporavljaju. Također, kao izrazito osjetljivu kategoriju kada govorimo o psihičkom nasilju u obitelji ističe djecu, na koju u ovim situacijama treba usmjeriti posebnu pažnju.
Izmjene i dopune Kaznenog zakona pozdravila je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja ističe da nam tek ostaje vidjeti „koje će oblike i intenzitete kaznenog djela psihičkog nasilja procesuirati nadležna tijela kao što su policija i državno odvjetništvo, te kakvu će praksu u takvim postupcima kreirati sudovi“.
Pravobraniteljica je upozorila i unatoč izmjenama ekonomsko nasilje i dalje ostaje van dometa kaznenog zakonodavstva. Ekonomsko nasilje žrtvu čini bespomoćnom pred nasilnikom ili ju može dovesti u ponižavajući položaj, te se stoga zalaže za uvođenje ovog oblika nasilja u obitelji u Kazneni zakon, koji bi onda obuhvatio sve teške oblike nasilničkog ponašanja u obitelji.
Udruge Kontra i Rišpet upozoravaju da je Vlada i ovim izmjenama propustila ispraviti veliku pogrešku iz 2011. godine, kada je posve ukinuto kazneno djelo nasilničkog ponašanja zbog čega mnogi nasilnici ostaju nesankcionirani.
Zločini iz mržnje nad manjinskim skupinama, osobito nad nacionalnim i etničkim manjinama, te LGBT osobama, u tom su smislu gorući problem. Zločine iz mržnje prema pripadnicima manjinskih društvenih skupina najčešće planirano izvršavaju grupe napadača, a zbog izmjena koje je donio novi Kazneni zakon oni koji nisu izravno udarili ili zaprijetili žrtvi, ali su bili uključeni u napad, ostaju kazneno nesankcionirani. Također, u slučajevima kad žrtva ne zatraži odmah liječničku pomoć i zbog toga ne posjeduje medicinsku dokumentaciju, napadači neće biti kažnjeni po Kaznenom zakonu.
Ipak, najnovije će promjene hrvatskom društvu poručiti da nasilničko ponašanje nije privatna, obiteljska stvar, nego izrazito štetno društveno ponašanje koje će kao takvo biti i sankcionirano, smatra Višnja Ljubičić. Naravno, najteži dio priče, odnosno provedba zakona, tek je pred nama. [I.L.] DW…
