Na okruglom stolu Žene poduzetnice, koji je organizirao Poslovni dnevnik u suradnji s HUP-om i Večernjim listom raspravljalo se o situaciji, uzrocima i mogućem napretku vezanima uz diskriminaciju žena u poduzetništvu.
Na okruglom stolu Žene poduzetnice, koji je organizirao Poslovni dnevnik u suradnji s HUP-om i Večernjim listom raspravljalo se o situaciji, uzrocima i mogućem napretku vezanima uz diskriminaciju žena u poduzetništvu.Iako je položaj žena u poduzetništvu i na tržištu rada još uvijek nepovoljan u odnosu na muškarce, broj poduzetnica je porastao s 18% u 2008. na 25% u 2013. godini. Međutim, unatoč rodnoj diskriminaciji kojoj su izložene, poduzetnice kao najveći problem ističu razne administrativne barijere, te nejasne zakone i pravila koja se prečesto mijenjaju.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pozitivnim ocjenjuje prepoznavanje „problema rodnog senzibiliteta prema ženskom poduzetništvu od strane resornih tijela“, međutim ističe probleme financijske prirode, odnosno „manjak početnog kapitala te neprimjeren odnos prema malim poduzećima“.
Samo je 13% nekretnina u vlasništvu žena, a one su često jamstvo za kredite, dodala je Ljubičić, a ministar poduzetništva i obrta, Gordan Maras, se složio da izrazit problem predstavlja financiranje, te da je nužno razmišljati o tome kako ženama olakšati da pokrenu posao.
“Zahvaljujući dosadašnjoj strategiji poticanja ženskog poduzetništva uočen je napredak, a trenutno pripremamo strategiju ženskog poduzetništva do 2020. koja će staviti naglasak na to da se žene više uključuju u biznis”, kazao je ministar.
Maras smatra da će napredovanje ženskog poduzetništva, biti korisno ne samo za društvo, već i za ekonomiju, jer se podacima Europske unije žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci i od 100 nezaposlenih pet je muškaraca i 15 žena koje će pokrenuti posao. Poticanje samozapošljavanja žena, moglo bi dakle, dovesti do 20,000 novih radnih mjesta.
Ministarstvo odustalo od posebnog programa Žene poduzetnice i umjesto toga uvelo dodatno bodovanje i stimuliranje projekata tvrtki koje su u većinskom vlasništvu žene. “Skoro 40% poticaja prošle su godine tako ostvarile tvrtke koje su u većinskom ženskom vlasništvu. Njihovi su projekti bili inovativniji, imali su grant veće dodane vrijednosti i većeg zapošljavanja. To dokazuje da je pogrešno ono što se ženama u biznisu često spočitava – da nemaju hrabrosti i da nisu spremne na rizik ili da među njima ne postoji inicijative“, zaključio je Maras.
Banke poput PBZ-a i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), već su prepoznale važnost ženskog poduzetništva. PBZ se uključio u projekt udruge Women in Adria koja se bavi umrežavanjem žena, odnosno potiče razmjenu ideja i iskustava među poduzetnicama, dok HBOR sustavno potiče projekte i mentorstvo, ne samo za početnice već i za one iz korporacijskog sektora. “Do sada smo realizirali 106 milijuna kuna sredstava za 222 pokrenuta projekta”, kaže Jadranka Mršić-Hebrang iz HBOR-a.
“Ženama ne nedostaje hrabrosti i obrazovanja, ali žene su opreznije. Biti poduzetnica ne znači raditi osam sati na dan. To znači cjelodnevni angažman i zato je ženama potrebna velika podrška obitelji”, smatra Maša Smokrović iz Hrvatske udruge poslodavaca, dok su ostale sudionice naglasile važnost postojanja cjelodnevnih vrtića koji su u Hrvatskoj rijetkost i u velikim gradovima, kamoli u malim sredinama.
No koliko god se pričalo o ženama u poduzetništvu, točne brojke o njihovom angažmanu zapravo nisu potvrđene, već se radi o predviđanjima. Kako se moglo čuti u raspravi, u Hrvatskoj nigdje i ni po kojem kriteriju žene poduzetnice nisu identificirane, iako postoje inicijative da se u sudskom registru uvede stavka je li poduzeće u vlasništvu žene ili muškarca. Dok se to ne učini, ne može se sa sigurnošću tvrditi je li žensko poduzetništvo napredovalo i u kojem smjeru se razvija. Poslovnidnevnik…
