Nezavisna organizacija Human Rights Watch objavila je svoje godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, a što se balkanskih zemalja tiče, situacija je daleko od zadovoljavajuće. Naime, sve države Balkana bilježe pad razine ljudskih prava, što je iznimno zabrinjavajuće.
Sloboda medija i govora ugrožena je diljem Balkana. Novinari/ke su suočeni s prijetnjama i zastrašivanjem, čak i od političkih i religijskih velikodostojnika, pogotovo oni koji se bave osjetljivom tematikom.
U Srbiji su učestali i hakerski napadi na portale koji se smatraju ‘provokativnima’. Pravo na prosvjed također je ugroženo, a u BiH su prosvjednici/e na velikim prosvjedima u veljači bili podvrgnuti policijskoj brutalnosti koja još uvijek nije sankcionirana.
Ksenofobija je također prisutna, pojačana priljevom izbjeglica koje bježe od sukoba u Siriji, te su osobito opteretile Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, pa i Srbiju. U izvješću se naglašava da su prihvatilišta za takve imigrante u najmanju ruku neadekvatna, dok su negdje i opasna. Procedura dobivanja azila je u svim državama neefikasna i spora, što dodatno otežava položaj migranata.
Romi i dalje ostaju najranjivija skupina, koja je skoro pa nevidljiva i isključena iz društva. Rijetki imaju pristup obrazovanju i zaposlenju, a njihova participacija u vlasti je nepostojeća.
Diskriminaciji su izložene i LGBT osobe. Govor mržnje se vrlo rijetko sankcionira, iako je raširen u javnom govoru. Nisu rijetki ni primjeri fizičkog nasilja nad LGBT osobama, koje se vrlo rijetko prijavljuje, a još rjeđe kazneno goni.
Govoreći specifično za Hrvatsku, u izvješću stoji da zakida svoje građane/ke s invaliditetom zbog sustava skrbništva koje otežava deinstitucionalizaciju i društvenu reintegraciju, što je HRW kritizirao i ranije. Spominju se i promjene Ustava nakon referenduma iz prosinca prošle godine, no i Zakon o civilnom partnerstvu koji je donekle ublažio tu odluku.
Europski sud za ljudska prava u lipnju je neadekvatnom proglasio istragu o smrti srpskog civila kojeg je ubila hrvatska policija, a nacionalni sudovi moraju procesuirati još više od 200 slučajeva ratnih zločina.
Također, Srbi i Romi navode se kao dvije društvene skupine koje se i dalje susreću s diskriminacijom, Srbi kod vraćanja stanarskog prava koje im je oduzeto tijekom Domovinskog rata, a Romi u pristupu osnovnim državnim uslugama poput zdravstvene skrbi, socijalne skrbi ili obrazovanja. Sustav azila ocijenjen je nedostatnim i sporim. Od 271 nove molbe u prvih 6 mjeseci 2014. godine, samo 19 ljudi dobilo je zaštitu. [V.U.]
