Promoviranje, unapređenje i afirmacija statusa žena u odvjetništvu, sudstvu, korporativnom svijetu te u pravnom sustavu općenito, radi jedinstvenog nastupanja i diskusije o bitnim pitanjima za pravnu profesiju te o pitanjima važnim za žene, cilj je novoosnovane Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, koja je predstavljena u subotu na osnivačkoj konferenciji u Hrvatskom novinarsko društvu (HND), prenosi Tportal.
“Svrha udruge je postići jedinstveno nastupanje žena u pravnoj profesiji – u pogledu pitanja bitnih prvenstveno za pravnu profesiju, a potom i pitanja značajnih za žene”, istaknula je predsjednica Udruge Tarja Krehić. Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji planira djelovati kroz nekoliko stručnih odbora koji će se operativno baviti određenim tematikama i pitanjima te biti nositelji projekata – Odbor za legislativu, Odbor za profesionalnu edukaciju i njezino promoviranje, Odbor za međunarodnu suradnju i Odbor za humanitarne projekte i odnose s javnošću, najavila je Krehić.
Svake godine, ističu iz Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, sve više studentica upisuje i završava pravni studij. U razdoblju od 2010. do danas, 71% diplomiranih studenata/ica pravnih fakulteta po predbolonjskom programu, odnosno 73% diplomiranih po bolonjskom programu bile su žene. No, službeni podatci iz 2012. o rodnoj statistici u različitim granama pravne profesije govore da što je sud višeg ranga, to je postotak sutkinja u sastavu tog suda niži, ističu iz novoosnovane Udruge.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sutkinje čine 72,4% ukupnog sudačkog kadra na prekršajnim sudovima, oko 71% na općinskim i trgovačkim sudovima, 60,6% na županijskim sudovima, 45% u Vrhovnom sudu te 33,3% u Ustavnom sudu. U Državnom odvjetništvu je 47,6% žena, dok je u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 71% žena.
Stoga je, između ostalog, cilj Udruge ukazati na te tendencije u pravnoj struci te razmotriti uvođenje kvota, ali i nekih drugih instrumenata, kao potpornih mehanizama za provedbu ravnopravnosti spolova u društvu u kojem je proces postizanja rodne uravnoteženosti usporen. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je da iako na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena tzv. staklenog stropa.
Istaknula je da je istraživanja o zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim i rukovodećim pozicijama u 500 najznačajnijih trgovačkih društava u Hrvatskoj, pokazalo da zastupljenost od 24% žena u upravljačkim strukturama “i nije tako loš u usporedbi s prosjekom EU koji iznosi 16%”. Prema podacima, tamo gdje trgovačka društva imaju veću tržišnu moć (dionička trgovačka), u upravljačkim strukturama ima jako malo žena, točnije 17%. U društvima s manjom tržišnom moći udio žena iznosi 33%, rekla je pravobraniteljica Ljubičić.
“Kvote su prepoznate kao jedne od najučinkovitijih privremenih mjera koje mogu dovesti do balansa što se tiče zastupljenosti muškaraca i žena u upravljačkim strukturama”, naglasila je Ljubičić u panel diskusiji na temu zakonske uspostave ženskih kvota održane u povodu osnivačke konferencije Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji. Ipak, upozorila je da njihovo uvođenje, ako se samo ide na zadovoljavanje postotka, može rezultirati nezainteresiranim i nekompetentnim ženama.
“Uz same kvote veže se transparentnost kriterija, treba voditi računa da imamo iste kvalifikacije i reference, ali i da postoje jednake mogućnosti i dostupnost”, zaključila je pravobraniteljica Ljubičić. Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji već je ostvarila suradnju i dobila podršku najveće komore žena odvjetnica u SAD-u – WBASNY (Women’s Bar Association of the State of New York), a u realizaciji je suradnja sa svim značajnim srodnim međunarodnim institucijama.
