Mala škola ljudskih prava tradicionalan je projekt Europske udruge studenata i studentica prava (ELSA) koji omogućuje dodatnu izobrazbu na polju ljudskih prava, a ovogodišnje petnaesto izdanje bilo je posvećeno temi položaja i ravnopravnosti spolova.
U prostorima Pravnog fakulteta u Zagrebu od 23.-27. veljače okupili su se studenti i studentice prava, politologije i drugih fakulteta koji su uz stručne predavače i zanimljive tribine problematizirali rodnu (ne)ravnopravnost s pravnog aspekta.
Prvog dana, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, prisutne je upoznala s općenitim pregledom rodne ravnopravnosti i djelatnosti ureda za suzbijanje diskriminacije spolova, Ivana Radačić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar skrenula je pažnju na ženska ljudska prava, dok je Snježana Vasiljević s Katedre za Europsko javno pravo otvorila je temu „efekta staklenog stropa“ tj. nemogućnosti žena da napreduju na upravljačke pozicije. Dan je zaključila Rada Borić, predavanjem o feminističkom pokretu, završivši odličnom rečenicom: „Što vi žene hoćete? – A što to vi, muškarci, imate da nam ne date?“
Studenti/ce su se i drugih su se dana susretali s temama netipičnim za Pravni fakultet, opsežnoj tribini te dinamičnim raspravama o položaju žena tijekom povijesti, pravu na izbor te nedostatku prava trans, intro i rodno varijantnih osoba.
Mala škola ljudskih prava pridružila se i Inicijativi „Orange your neighbourhood“ koja se provodila u sklopu kampanje Ujedinjenih naroda „UNiTE to End Violence against Women“ usmjerena na borbu protiv nasilja nad ženama. Već spomenuta Ivana Radačić, u tom je smislu održala je i predavanje o rodnim stereotipima i mitovima o silovanju u kojem je spomenula dominantnu normu seksualnosti te naglasila kako valja kritički analizirati zakone i recentnu sudsku praksu u području seksualnog nasilja. Pojasnila je definicije silovanja, interpretaciju sile/prijetnje u sudskoj praksi te komunikativni model seksualnosti, naglašavajući kako novi zakon samo djelomično promovira taj model.
Maja Mamula iz Ženske sobe-Centra za seksualna prava se osvrnula na Istanbulsku konvenciju, specifičnosti seksualnog nasilja spomenuvši kako to nije samo fizički napad nego i povreda osobnih intimnih i psiholoških granica, te istaknula problematičnost kaznenog zakona koji u silovanju ne vidi ništa specijalno.
Tatjana Vlašić, iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, istaknula je da je zbog neadekvatne implementacije zakonodavstva vezanog uz zločin iz mržnje i mali broj sudskih presuda potrebno suzbijanje diskriminacije na osnovu spolne orijentacije. Osvrnula se stoga i na poražavajuće rezultate istraživanja Agencije Europske Unije za temeljna prava (FRA) prema kojem su napadi i uznemiravanje rašireni, no istovremeno nisu prijavljivani zbog straha od homofobnih reakcija policije.
Treba spomenuti i da je 2010. godine međuinstitucionalnom suradnjom formirana „Radna skupina za praćenje zločina iz mržnje“ čiji su glavni zadaci analiza i praćenje implementacije anti-diskriminacijskog zakonodavstva vezano uz zločin iz mržnje, te koordinacija međuresorne suradnje u prevenciji zločina iz mržnje. Članovi radne skupine su Pravni fakultet, Centar za mirovne studije, MUP, DORH, Visoki prekršajni sud, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a dobra vijest je da je od 2013. godine govor mržnje kažnjivo djelo.
Pretposljednji je dan obilježila tema medija i rodne ravnopravnosti, a Suzana Kunac, članica Vijeća za elektroničke medije objasnila je ključnu razliku između spola i roda te pojasnila kako su mediji puni stereotipa – generaliziranih kognitivnih mapa.
Oglašivačka industrija žene prikazuje kao tijelo u privatnoj sferi dok muškarce kao autoritet u javnoj sferi, a upravo se u skladu s Pekinškom platformom za djelovanje treba težiti postizanju uravnoteženog prikazivanja muškaraca i žena u medijima i svim komunikacijskim sustavima.
Odlično predavanje održala je HRT-ova novinarke Danijele Stanojević, koja je postavila pitanje komu se zapravo obraćaju mediji i napomenula da je kapitalizam taj koji njeguje patrijarhalno društvo koje onda objektivizira ženu u medijima. Na primjeru dokumentarnog filma „Jezik rod i spol“ čija je suautorica, zaključila je kako valja poštovati ljudska prava i novinarsku etiku. No, nažalost, prikaz žena i muškaraca u medijima je odraz društvene zbilje u kojoj živimo, u vladavini kapitalizma, „potrošačkog sindroma“, svijeta u kojem sve što je javno je i političko.
Dan je zaključila glavna urednica portala voxfeminae.net Gabrijela Ivanov, koja je predstavila Vox Feminae platformu, koncept rada portala te podijelila savjete kako poboljšati rodnu ravnopravnost na fotografijama i društvenim mrežama, navodeći svakodnevne primjere poput postavljanja muškarca u središte fotografije i fokus na govor tijela kojim pokazuje snagu, dok se s druge strane pri fotografiranju žena ističe prvenstveno njihov izgled, pa se stoga i često prikazuje i njihova pun linija tijela ili služe kao neka vrst ukrasa muškarcu na fotografiji.
Petodnevno događanje okončano je radionicom simulacije rada Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova (FEMM) Europskog parlamenta. Teme su bile rodna ravnopravnost u kaznenopravno aspektu, feminizam, jednaki u različitosti, rodna ravnopravnost u svijetu-problem ženskog obrezivanje i rodna ravnopravnost u medijima. Kroz dinamičan rad s mentorima, doneseno je i predstavljeno pet rezolucija te je uslijedila generalna rasprava.
Valja napomenuti da je ovo bio prvi projekt na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji govori o temi položaja i ravnopravnosti spolova te malen, ali značajan korak prema boljem društvu i toleranciji. Velika zainteresiranost, odlična koordinacija ELSA-e te dinamične tribine učinile su 15. Malu školu ljudskih prava dobrom podlogom za buduće zalaganje na polju rodne ravnopravnosti.
Piše: Ivana Martinić
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
