U sklopu kraćeg studijskog posjeta na Sveučilištu Alberte (Edmonton, Kanada), profesor slavistike na Sveučilištu Leopold Franzen u Innsbrucku Dennis Scheller-Boltz održao je tri predavanja o percepciji roda i seksualnosti, te rodnoj (ne)osjetljivosti u slavenskim jezicima.
U predavanju naslovljenom Conchita Wurst in Russian Discourse: The Perception of Gender, Identity, and Nation in Russia, održanom 15. rujna, dr. Scheller-Boltz predstavio je rezultate djela istraživanja provedenog za potrebe njegove nove knjige o rodu, seksualnosti i identitetu u slavenskim jezicima, čije je objavljivanje najavljeno za iduću godinu.
Ruski stavovi o rodu i seksualnosti u razdoblju nakon donošenja tzv. anti-gay zakona (usvojen 2013. godine) istraženi su na primjeru izrazito negativnih reakcija na pojavu drag persone Conchite Wurst. Kroz analizu komentara korisnika/ca objavljenih na web portalu popularnog ruskog lista Moskovskij Komsomolets u razdoblju od 11. svibnja do kraja srpnja 2014. godine (dakle, neposredno nakon što je Conchita odnijela pobjedu na Eurosongu), Scheller-Boltz je sugerirao da u ruskoj javnoj percepciji austrijska pop senzacija postaje sinonimom za Europu. Profilirana kao queer, „nemuževan”, dekadentan, pa i perverzan, slika Europe kakvu nude spomenuti komentari u izravnoj je opreci s percepcijom Rusije kao pozitivno vrednovanog prostora tradicije, morala i heteronormativnosti.
Cilj drugog, više teorijski nastrojenog predavanja, Queer Linguistic Approaches to Russian and Polish Linguistics – Necessary or Unnecessary?, održanog 17. rujna, bilo je upoznati publiku s osnovama queer lingvistike.
U posljednjem predavanju u seriji, Language Policies in Poland: On Non-Discrimination, Political Correctness, and the Visibility of Women in the Polish Language, održanom 24. rujna, Scheller-Boltz je na primjeru poljskoga jezika istražio pitanje rodne osjetljivosti te predstavio različite mogućnosti rodnoga izražavanja koje nisu ograničene isključivo na mušku perspektivu. Zanimljiva tema izazvala je živahnu raspravu u sklopu koje su se članovi/ce publike javljali/e s primjerima iz drugih jezika, te iznosili vlastite stavove o potrebi (odnosno nedostatku iste) za uvođenjem novih oblika pisanja riječi poput, npr. učitelj/ica, učitelj(ica), učitelj_ica, i sl.
U slične rasprave u bliskoj će se budućnosti moći uključiti i zagrebačka publika: naime, gostovanje dr. Schellera-Boltza na zagrebačkom Filozofskom fakultetu najavljeno je za ožujak 2016. godine.
Piše: Nada Kujundžić
