U srijedu je objavljen VIDA Count za 2015. godinu o stanju literarnih medija. Brojeći koliko je žena, a posebno nebijelih žena, LGBTQ žena i žena s invaliditetom dobilo naslove i prikaze knjiga u glavnim literarnim medijima, izvješće pokazuje da su žene, a u mnogo većoj mjeri žene iz marginaliziranih skupina, i dalje izrazito manje zastupljene u većini glavnih književnih publikacija.
Početni cilj istraživanja koje je pokrenuto 2009. godine bio je prikaz temeljnih nejednakosti s kojima se suočavaju spisateljice, no posljednje izdanje nadilazi jednostavan binarni prikaz autora. Novi VIDA Count izrađen je prema odgovorima iz 15 organizacija prema posebnim uputama te je proširen informacijama o etničkom, rodnom i seksualnom identitetu te invaliditetu.
U članku pod naslovom Godina intersekcijskog razmišljanja predsjednica VIDA-e Amy King predstavila je novo istraživanje kao dublji pogled na način na koji se ženski glasovi utišavaju u književnoj industriji: “VIDA se u prošlosti zalagala za ženske glasove. Intersekcijski pristup prirodni je razvoj neophodan za produbljivanje razgovora. Želimo pobliže pogledati i pronaći čimbenike koji utječu za reprezentaciju žena”.
Ranija izvješća bili su nizovi plavocrvenih tortnih grafikona koji su prikazivali podjelu po rodu, no najnovije izvješće prepuno je nešto kompleksnijih grafikona i informacija. Uz neke iznimke poput The New Republic, većina podataka pokazuje bjelačku, hetero, cisrodnu mušku uniformnost.
Primjerice, The New York Review of Books, bastion literarnog establišmenta istočne obale. VIDA je 2015. godine izbrojala samo 187 žena predstavljenih na njihovim stranicama, uključujući dvije queer/rodnofluidne žene. To je samo 21% od ukupno 889 ljudi. Od tih žena, VIDA je primila odgovore od njih 44, od kojih se samo četiri identificiraju kao crnkinje. To je manje od 10% već vrlo male skupine reprezentiranih žena.
Više infografika potražite ovdje.
Istraživanje, naravno, nije u potpunosti znanstveno. Broj odgovora iz različitih publikacija varira, a različite skupine žena mogu imati određene motivacije za pristupanje upitniku ili nepristupanje.
Iako brojke u ovogodišnjem intersekcijskom VIDA Countu oslikavaju samo grubu sliku izazova s kojima se žene suočavaju, a pogotovo žene iz marginaliziranih skupina, ona je vrlo snažna i pokazuje kako privilegiranost i moć mijenjaju pejzaž industrije. [L.P.]
