Objavljeno

Nadia Murad dobitnica prestižne nagrade za ljudska prava Vaclav Havel

Nagrada Vaclav Havel dodjeljuje se od 2013. godine za izniman rad u obrani ljudskih prava, a ove je godine pripala jazidskoj borkinji za ljudska prava Nadiji Murad.

U svojoj 21. godini (2014.), Murad su, zajedno s tisućama drugih žena i djece, oteli pripadnici ISIS-a u sjevernom Iraku. Tri mjeseca zlostavljana je i držana u zatočeništvu, dok nije uspjela pobjeći u Njemačku. Od tada, postala je prominentna aktivistkinja za ljudska prava, koja je položaj jazidske zajednice, a osobito seksualno porobljavanje te trefiking ženama i djecom koje je ISIS zarobio, donijela u središte međunarodne pozornosti.

Kandidirana je i za Nobelovu nagradu za mir 2016. koju je u petak primio predsjednik Kolumbije, a u rujnu 2016. postala je UN-ova prva Ambasadorica dobre volje za dostojanstvo osoba koje su pretrpjele trefiking.

Uz Murad, u najužem su izboru ove godine bilie Gordana Igrić, novinarka iz Srbije i borkinja za ljudska prava i slobodu medija te Institut za ljudska prava/Rene Cassin Foundation, koji od 1969. godine radi na zagovaranju ljudskih prava i mira kroz edukativni i istraživački rad.

„Vratit ću se svom životu kada se sve žene u zarobljeništvu budu mogle vratiti svojim životima, kada moja zajednica bude imala svoj dom, kada vidim da ljudi odgovaraju za počinjene zločine.“, kazala je Murad primajući nagradu.

Ističe da nije očekivala da će njezina uloga biti držanje govora i sastajanje sa svjetskim vođama, no budući da zna da se silovanja događaju i u trenutku kada prima ovu nagradu, nastavit će boriti kako bi bila posljednja djevojka iz svoje zajednice koja dolazi pred svjetske institucije u potrazi za pravdom.

„Prisiljavali su nas da se odreknemo svoje religije, smatrajući nas nevjernicima. Ubijali su muškarce i porobljavali žene, te otimali djecu kako bi ih pretvorili u teroriste“, kaže o pripadnicima ISIL-a koji i dalje nisu odgovarali za svoje zločine. „To je genocid“, navodi, a ovo potvrđuje i UN, koji je ipravo tim imenom nazvao nastojanja ISIL-a da eliminira Jazide i druge vjerske manjine.

Procjenjuje se da je Islamska država 2014. godine otela oko 5,000 Jazida, a oko 3,000, uglavnom žena i djevojaka, i dalje je u zatočeništvu. Većina zajednice, čija se populacija u Iraku procijenjuje na 500,000 trenutno je dislocirana, i živi u izbjegličkim kampovima. [Ž.V.] NYtimes


Povezano