Objavljeno

Maria Rodrigues i Političko obrazovanje za ženski aktivizam

U sklopu svog prvog gostovanja u Hrvatskoj, Maria Joao Rodrigues, posjetila je i polaznice programa Političko obrazovanje za ženski aktivizam, te im se obratila s nekoliko riječi o temi kojom se najviše bavi – tržištu rada i zapošljavanju u Europskoj Uniji.

Maria Joao Rodrigues savjetnica je za politička pitanja o europskim ekonomskim politikama, profesorica na Sveučilišnom institutu u Lisabonu i na Institutu za Europske studije Univerziteta Libre u Bruxellesu.

Kao jedna od glavnih autorica Lisabonske strategije, Maria vidi razvoj i rast zapošljavanja temeljen na socijalnom modelu i ekološkom segmentu. Prema njenim riječima, trebamo težiti razvijanju različitih vještina podizanjem razine obrazovanja i širenjem pristupa cjeloživotnom učenju s posebnim naglaskom na aktivnosti s kojima se može stvoriti više i boljih radnih mjesta, zatim razvijanju “prijateljskih politika” za poboljšanje mirenja između radnog vijeka i obiteljskog života, širenjem politike aktivnog starenja s kasnijim i fleksibilnijim umirovljenjem i održavanjem adekvatne, prilagodljive i održive mirovine, te stvaranjem malih timova koji znaju prepoznati osnovne potrebe mjesta u kojem živimo.

Otvaranje novih radnih mjesta treba biti poduprto redovitim ulaganjem u ljudski kapital i učenjem novih vještina. Njegova svrha ne treba biti samo podizanje obrazovne razine, nego i generaliziranje novih ključnih kompetencija i osiguranje novih profesionalnih profila.

Hrvatska je kao kandidatkinja za članstvo u EU, sukladno ciljevima Lisabonske strategije izradila dva strateška dokumenta: Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. čiji je glavni cilj povećanje razine konkurentnosti, te jačanje socijalne kohezije i skrbi te Hrvatska u 21. stoljeću, koji se prvenstveno odnosi na strategiju znanosti i istraživanja, a najveća važnost daje se upravo društvu utemeljenom na znanju.

Međutim, na ove strateške dokumente (koji nisu provedbenog karaktera) gotovo da nije izrađen niti jedan akcijski plan, a nisu upotrebljeni niti ikakvi drugi instrumenti provedbe s jasnim obvezama, rokovima, sustavom praćenja i izvješćivanja.

Kao provedbeni planovi izrađeni su Akcijski plan za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu, Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za razdoblje 2011.-2012 u kojima su tek šturo ponovno pobrojani strateški ciljevi bez provedbenih mjera i bez jasnih rokova. Naravno, sustav kontinuiranog praćenja i izvještavanja još uvijek nemamo.

Zanimljiv je podatak da je postotak visokoobrazovanih mladih ljudi u Hrvatskoj iznad prosjeka EU. Međutim, Hrvatska ima problem s dugoročno nezaposlenima kojih je u Hrvatskoj 7,4 posto, dok ih je na razini prosjeka EU 4,1 posto. Trenutno ukupno nezaposlenih u Hrvatskoj je oko 13 posto, dok ih je na razini EU oko 9 posto.

Što se tiče ciljeva Lisabonske strategije na području ravnopravnosti spolova i oni se sporo dostižu. Tako je željena stopa zaposlenosti žena na razini EU još uvijek niža od ciljane (oko 60 posto), dok jaz između prosječnih plaća žena i muškaraca iznosi 15 posto. Drugim riječima, prosječna stopa nezaposlenosti žena u zemljama EU je oko 9 posto, dok je u Hrvatskoj opet oko 13 posto, dakle za trećinu veća nego u EU.

Dakle, Hrvatska je još uvijek ispod prosjeka EU po trendovima kretanja na tržištu rada i obrazovanja. Stoga, nužna su veća ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje kadrova. Nužno je i sustavno praćenje postotka zapošljavanja pojedinih obrazovnih profila, kao i onih koji nedostaju na tržištu rada, te u skladu s tim projicirati buduću obrazovnu politiku i informirati širu javnost. Samo na taj način moguće je primjereno postići usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada te utjecati na smanjivanje stope nezaposlenosti. [K.G] Libela.org


Povezano