Objavljeno

Lezbijka Meksikanka u Engleskoj otvara novo inženjersko sveučilište

Za LGBT STEM fotografirala Claire Brand

Hereford, okrug u zapadnom dijelu srednje Engleske, iduće će godine dobiti svoje prvo Sveučilište. Isprva će Sveučilište biti otvoreno za nekih pedesetak studenata i studentica, do 2020. godine bi ih moglo biti dvjestotinjak, a kroz desetak godina očekuje se kako će imati kapacitet za 5 tisuća studenata/ica. Bit će to ujedno i prvo britansko ‘greenfield’ Sveučilište koje nije nastalo nadogradnjom postojećih Sveučilišta u posljednjih 40 godina.

Ovo će se Sveučilište po mnogočemu razlikovati od sličnih institucija koje trenutno postoje u Engleskoj, ali i svijetu. Prva i osnovna razlika je u tome što će se ono u potpunosti, barem inicijalno, fokusirati isključivo na inženjerstvo, a dok ne dobije kraljevsku povelju bit će poznato kao Sveučilište novih modela u tehnologiji i inženjerstvu (NMiTE). Druga je razlika što neće imati predavanja, nastavnih planova, ispita ili akademskih rokova. Osobe koje ondje postanu inženjeri/ke, neće biti inženjeri/ke kakve danas poznajemo. One će, kako je rečeno, biti ‘humanistički’ ili ‘renesansni’ inženjeri/ke koji/e su se prethodno bavili poezijom, glazbom ili filozofijom.

Osoba koja će predsjedati ovom institucijom prilično je nevjerojatna figura. Riječ je o Eleni Rodriguez-Falcon, lezbijki i Meksikanki koja je inženjerka strojarstva. Vjerojatno ne postoji mnogo takvih ljudi u Velikoj Britaniji, a kamoli u Herefordu.

Razgovarajući s novinarom The Guardiana, Rodriguez-Falcon je kazala kako se u njezinom uredu na inženjerskim pozicijama nalazi 35% žena, dok se u UK-u žene u prosjeku nalaze tek na 11% inženjerskih pozicija. NMiTE želi unovačiti jednak broj žena i muškaraca.

„Čini se kako žene žele izabrati profesiju koju percipiraju kao brižnu. Inženjerstvo jest brižna profesija. Inženjer je osoba koja rješava svjetske probleme.“

Rodriguez-Falcon objasnila je kako bi se inženjer/ka mogao/la susresti sa zadatkom da paket tableta učini sigurnim za djecu.

„To je briga. Ovo je vrsta problema koju bismo trebali postavljati pred svoje studente/ice.“

Za nedovoljnu zastupljenost žena na inženjerskim pozicijama Rodriguez-Falcon krivi specijalizirani sustav na A-razini. Tinejdžere/ke koji/e nemaju položenu A razinu iz matematike i fizike obično ne primaju na inženjerske smjerove, no ona smatra kako je rješenje da se takva praksa ukine.

„Trebali bismo zahtijevati GCSE matematiku na visokoj razini, kako bismo znali da je osoba matematički sposobna. Zatim studente/ice možemo dovesti do matematičke razine koju zahtijevaju određeni zadatci. Trebali bismo imati alate.“

Sveučilište neće imati dane otvorenih vrata za buduće studente i studentice, već će osigurati mobilne ‘inovativne studije’ koji će obilaziti škole i pozivati učenike/ce da isprobaju opremu koju će koristiti na Sveučilištu. Umjesto tečajeva i modula, NMiTE će imati ‘sprinteve’, periode od tri i pol tjedana tijekom kojih će studenti i studentice raditi na projektima i izazovima koje osmisle zaposlenici Sveučilišta. Tako će razvijati ne samo inženjerske vještine, nego i osobne i komunikacijske vještine koje su im potrebne kako bi zadovoljili/e mušterije i prodali svoje proizvode. Umjesto ispita studenti/ce će slagati portfolije kojima će prezentirati svoje stečene vještine.

‘Sprinteve’ će prekidati ‘remetitelji’, odnosno računovođe, a potencijalno i filozofi/kinje, sociolozi/ginje ili čak pjesnici/kinje, koji/e će se nenajavljeno pojavljivati kako bi postavljali/e neobična pitanja, poput ‘je li je ono što radite etično?’, ili ‘bi li ovo trebalo ili ne bi trebalo biti?’. Učenje će biti ‘ubrzano’, čime će studentima/cama biti omogućeno da do diplome dođu nakon dvije godine, umjesto dosadašnjih tri, dok će do magisterija moći za tri godine. Osim toga bit će im znatno smanjena i školarina, koja će umjesto 9250 iznositi 6000 funti. U kratkim periodima između ‘sprinteva’ studenti/ce će ubrzano raditi na kompletu alata koji su im potrebni da ovladaju matematičkim vještinama i ostalim inženjerskim osnovama.

„Inženjerstvo ne vrijedi ako nije kreativno,“ kazala je Rodriguez-Falcon objašnjavajući ulogu poezije i glazbe u ovoj metodi učenja. „Želimo studente/ice s raznovrsnim setom vještina koje će im pomoći da razmišljaju drugačije. Mogli bismo imati stipendije za studente/ice koji/e žele razviti vještine poput sviranja violine, pjevanja ili slikanja. Inženjer/ka sa različitim kompletom vještina bit će bolji inženjer/ka.“

Prije no što se prošle godine doselila u Hereford, Rodriguez-Falcon bila je profesorica inženjerske edukacije na Sveučilištu Sheffield. Za to Sveučilište ona nema ružnih riječi, jer tvrdi da smjerovi koji su bazirani na teoriji svakako jesu potrebni, no ipak je kazala kako je u proteklih 20 godina nekoliko puta izjavila kako bi bilo divno da može pokrenuti vlastito Sveučilište.

„Ljudi misle kako se inženjerstvo odnosi samo na aute, mašine, zgrade i mostove, ali sve oko nas – naše naočale, odjeća, stolci na kojima sjedimo – prilikom procesa izrade prošli su kroz ruke inženjera.“ [E.H.] The Guardian


Povezano