Nakon što je službena inicijativa za formiranje društvenih vrtova pokrenuta u proljeće ove godine i to nakon uklanjanja vrtova u Travnom za potrebe formiranja novog javnog parka na, za to davno predviđenoj lokaciji, do danas nije formiran ni novi park niti je gradska uprava konkretnim potezima izašla u susret zahtjevu za formiranjem novih vrtova u formi društvenog vrta na alternativnoj lokaciji.
Nakon što je službena inicijativa za formiranje društvenih vrtova pokrenuta u proljeće ove godine i to nakon uklanjanja vrtova u Travnom za potrebe formiranja novog javnog parka na, za to davno predviđenoj lokaciji, do danas nije formiran ni novi park niti je gradska uprava konkretnim potezima izašla u susret zahtjevu za formiranjem novih vrtova u formi društvenog vrta na alternativnoj lokaciji.
Iako najavljena, ni tematska sjednica lokalnog Vijeća četvrti Novi Zagreb - Istok na temu vrtova, do danas nije održana.
U međuvremenu, grupa inicijativa za formiranje prvog zagrebačkog društvenog vrta koju čine Parkticipacija, 1POSTOZAGRAD, Ured za permakulturu, Udruga za promicanje inkluzije - Podružnica Zagreb, Goethe guerilla Zagreb, Prostor za vrt i Zelena akcija, opetovano su uputili zahtjeve na nadležna gradska tijela te su održani i neki sastanci u mjerodavnim gradskim uredima. Prostor koji su znatnim dijelom zauzimali nekadašnji vrtovi u Travnom doista jest uređen na način da je teren raskrčen i uklonjene silne količine otpada koji se tamo godinama gomilao, ali javni natječaj za buduće krajobrazno oblikovanje novoga parka nije uslijedio niti je, čini se, izgledan u dogledno vrijeme.
Pritom je od strane inicijative ponuđeno i nekoliko konkretnih lokacija za potencijalni vrt, a fokus stavljen na jednu.
Riječ je o parceli na prostoru budućega parka Lakun koji je dio (novo)zagrebačke Plave potkove, za parkove predviđenih i u cjelinu povezanih zelenih površina. Parcela unutar budućega parka Lakun veličine je oko 8 600 m2 i u gradskom je vlasništvu. Neslužbeno ime prostora parka, određeno je kad i imena ostalih novozagrebačkih planski izgrađenih kvartova, a sva proizlaze iz autohtonih naziva starih toponima s toga područja te kao takva odražavaju memoriju grada i čine dio kulturne baštine.
Ukoliko vrt bude ostvaren upravo na prostoru Lakuna, budućnost će pokazati hoće li ga s vremenom zamijeniti planirani veliki javni park, ili će potencijalni vrt na predloženoj ili nekoj drugoj lokaciji unutar parka biti inkorporiran u njegovo krajobrazno rješenje, ili će možda čitav prostor Lakuna prerasti u najveći zagrebački društveni vrt. Inicijativa za vrt traži sada neiskorišteno zemljište na privremeno korištenje, a koje i ne ostavlja nikakve posljedice po teren. Štoviše, održava ga.
Osobitost konkretne novozagrebačke parcele je činjenica da se nalazi u neposrednoj blizini nekoliko kvartova (Siget, Sopot, Utrina, Travno, Dugave i Sloboština) te uz Dom umirovljenika sv. Ana.
Društveni vrtovi dostupni su svima, njime upravljaju sami korisnici kojima se gredice dodjeljuju sezonski, a vrt funkcionira uz osnovna pravila, poput npr. zabrane upotrebe pesticida. Dodatna korist koju bi svojim pravilnikom ponudio prvi zagrebački društveni vrt je i rezervirane gredice za sve vrtu okolne vrtiće i osnovne škole. Jedna od članica inicijative za vrt je i Udruga za promicanje inkluzije - Podružnica Zagreb koja bi kroz socijalnu i terapeutsku dimenziju u rad vrta uključila svoje članove.
Korist formiranja vrta za zajednicu je neosporna, a svi preduvjeti za formiranje prvog zagrebačkog društvenog vrta su ostvareni. Od artikulirane inicijative, konkretne slobodne lokacije koja je u gradskom vlasništvu i u zelenom pojasu, pa čak i činjenice da bi sama gradska uprava mogla profitirati zadovoljstvom građana bez ikakvog ulaganja od strane Grada. No, takvu inicijativu treba znati i prepoznati, a sve dotle vrt je i dalje na čekanju. H-alter...
