Za kraj godine donosimo vam pregled seksističkih izjava i ‘šala’ kojima su javnost kroz 2015. hranili razni novinari, političari i kulturnjaci.
Siječanj
Nakon što smo u prvom mjesecu ove godine dobilie prvu hrvatsku predsjednicu, imalie smo priliku uživati u svim blagodatima hrvatskog seksizma. Naš je najčitaniji dnevni list prvu hrvatsku predsjednicu počastio člankom s fotografijom u bikiniju. Osim spomenute fotografije, klikanost na internetu su povećali i naslovom ‘Zanosna Kolinda: ‘Izgled joj je prednost, ali je vrlo sposobna”, a za potrebu članka su koristili i ekskluzivnu izjavu psihologinje Mirjane Krizmanić: “Ona je zgodna žena, i to dobro nosi”.
Što reći, osim, imamo predsjednicu, imamo novinarstvo!
Veljača
Da za seksizam uvijek ima mjesta u politici u drugom nas je mjesecu podsjetio ministar zdravlja Siniša Varga koji je prilikom dodjele nagrada za najliječnika/icu i najsestru godine, odjevajući medicinsku kutu sestri Štefici Bagarić, izjavio kako ‘volimo da su sestre u pripijenom’. Kasnije je rekao da mu je zbog spomenute izjave žao i da nikako nije mislio ništa loše.
Nadamo se da je ovaj primjer ‘najboljih namjera’ barem nekima uspio dočarati s kakvim se komentarima žene svakodnevno susreću čak i prilikom poslovnih i formalnih događanja i zašto feministkinje uporno odbijaju prihvatiti seksizam kao oblik humora. Varga je inače ovom izjavom zaslužio laskavu titulu seksista godine na Libelinom Stupu srama.
Ožujak
U ožujku se otvorenim pismom Draženu Siriščeviću, direktoru Dvorane Lisinski, obratio Karlo Hubak povodom najave nastupa Nives Celzijus u Dvorani Lisinski. U pismu je objavio koliko neprimjerenim smatra njezin nastup u Dvorani Lisinski, među ostalim i zbog činjenice da Celzijus svoje nastupe bazira isključivo na svom tijelu. U svom tekstu za Muf Lana Pukanić istaknula je da je neobično da se Nivesin nastup u Lisinskom smatra gaženjem kulture u Hrvata, dok se ne preispituju nastupi Miroslava Škore, poklonika ratnog zločinca Branimira Glavaša ili skupovi HDZ-a.
„Ovakva vaša odluka uvreda je za muzičare i muzičke profesionalce; u isto vrijeme dok će na katu zvučati Bachova Muka po Mateju, u sjećanje na Milana Horvata, u prizemlju će, kao u izlogu mesnice, paradirati jedna žena, na radost “svoje publike.“ – Karlo Hubak
U posebnoj kategoriji seksizama na sam Dan žena uspjela se istaknuti i jedna žena. Dogradonačelnica Zagreba Sandra Švaljek (tada zapravo u službi gradonačelnice jer je gradonačelnik u to vrijeme stvarao nova prijateljstva u Remetincu) na 8. je mart svim ženama poželjela da se ‘danas zabave, neka skuhaju neki vrlo jednostavan ručak, da nisu dugo uz štednjak’.
Travanj
U travnju je Antonela Marušić objavila tekst o nepostojanju glazbenih kritičarki u mainstream medijima. U tekstu je pisala o svojem dvadesetogodišnjem novinarskom iskustvu u kojem se susretala s novinarkama koje su se uspjele probiti do političkih, društvenih, pa i sportskih sektora, ali su im vrata hrtvatske pop kritike još uvijek zatvorena.
Svibanj
U sklopu premijere dokumentarnog filma Željka Senečića o Dori Maar u svibnju je održana i promocija romana ‘Dora i Minotaur‘ Slavenke Drakulić. Na promociji je vrlo malo vremena bilo posvećeno djelu Slavenke Drakulić, a jedna je izjava Željka Senečića posebno zgrozila okupljene i još jednom prikazala kako je obezvrjeđivanje dostignuća i rada žena hrvatska svakodnevica. Naime, Senećić je pričajući o zajedinčkom motivu Dorine ovisnosti o Picassovu geniju koji ju je progutao kao umjetnicu i osobu, sjedeći pokraj Slavenke Drakulić, izjavio da ‘na sreću obrnuta situacija nije moguća – u kojoj bi žena svojim genijem maltretirala i ‘progurala’ muškog partnera – jer se zna da nema žena genija.’
Lipanj
S dolaskom vrućina u lipnju, u Zagrebu se pojavila nova feministička ikona, koja je u borbi protiv seksističkih natpisa i reklama počela kružiti zagrebačkim kvartovima. Kako nam se jako svidio njen lik i djelo, odlučilie smo je zamoliti da postane dio našeg tima. Što joj se posebno nije svidjelo u gradu možete pogledati ovdje.
Srpanj
Svoje seksističke stavove je u srpnju objavio i saborski zastupnik Dujomir Marasović izjavom ‘Politika je težak, rudarski posao, žene neće u politiku jer je to teško, jer ne mogu biti kod kuće s djecom, jer moraju zapostaviti obitelj’. Ovom izjavom se referirao na tvrdnje da je malo toga učinjeno za veću zastupljenost žena u politici i još jednom pokazao koliko političari drže do ispunjenja ženskih kvota u politici.
Kako funkcionira seksizam u marketingu demonstrirao je maloprodajni lanac bijele tehnike i potrošačke elektronike Technomarket, koji je svojim zaposlenicima i zaposlenicama ljubazno omogućio radne majice s natpisima ‘bitna mi je tehnika’ za žene i ‘imam dobru tehniku’ za muškarce. Teško je shvatiti zašto bi netko tko poštuje integritet svojih zaposlenika i zaposlenica ovakvim oblikom rodno uvjetovanog dizajna istima priuštio podsmjehe i seksualnu objektivizaciju na radnim mjestima.
Ono što posebno čudi je činjenica da je seksizam pronašao svoj put do letaka koje su u Turističkoj zajednici grada Zagreba dijelili turistima i turistkinjama sa željom da ih nauče neke izraze na hrvatskom jeziku. Ovakav način promoviranja hrvatskog jezika bio bi simpatičan da se među frazama nisu našle i rečenice poput ‘skini se, neću ti ništa’, ‘ne bari mi curu’ i ‘luda kuja’ i sl. Nakon Libeline intervencije sporni su letci povučeni iz distribucije!
Kolovoz
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić u kolovozu nije propustio priliku da ponovno zabavi javnost svojim dovitljivim usporedbama, te je prilikom otvaranja nove, renovirane tržnice Dolac potonju usporedio s ‘curom koja se ide udavati pa je Bog nije obdario nekom vrijednošću, ali hoće ostaviti dojam uredne dame. To je samo ona vanjska fasada – namaže se, a baš unutra nije najbolje’. Pitanje koje se nameće je bi li građanima i građankama bilo draže da im se seksizmom obraća neosvještena gradonačelnica ili im je draže da to čini luckasti gradonačelnik.
Rujan
Svojim tekstom u Jutarnjem listu Tomislav Čadež je u rujnu ove godine napao Marissu Mayer, izvršnu direktoricu Yahooa, zbog informacije da je dotična ponovno trudna i da opet neće koristiti porodiljni dopust. Čadež je ovim tekstom dao do znanja što misli o ženama kojima je posao na prvom mjestu i majkama koje ne smatraju da svoj život moraju podrediti dolasku novog člana obitelji. Zanimljivo je kako Čadež u niti jednom trenutku nije preispitao očeve koji ne koriste porodiljne dopuste, jer je njemu sasvim normalno da su žene primarno rodilje, majke, dadilje i domaćice, a tek onda ukoliko im ostane prostora i vremena, smiju konkurirati muškarcima na tržištu rada.
Listopad
Mjesec listopad svojim je tekstom oplemenio baštinski aktivist Robert Pauletić, stučnjak za predslavensko pjevanje. U tekstu je osim brige zbog izumiranja gangi i napada svakojakih kratko ošišanih ‘baba i vištica’ na bećarac izrazio i zgražanje nad činjenicom da je neki nepoznati portal Vox Feminae prošao na natječaju Ministarstva kulture za dodjelu sredstava neprofitnim medijima. Kako nas je jako ražalostilo što očito niti Robi, niti njegov kolega Tomi ne čitaju naš portal, Veronika Mesić se potrudila da dođe do njihove mail prepiske i objavi je javno za naše feminističke, ali i one bećarske čitatelje i čitateljice.
Studeni
U nedavno objavljenom broju časopisa ‘Sarajevske sveske’ je osvanuo i ciklus poezije Muško pismo, autora Žarka Milenkovića. Milenković je u svojoj poeziji mačizmom, šovinizmom i mizogenijom pokušao dočarati probleme modernog muškarca, kojega ženska emancipacija dovodi do ludila i oduzima mu sve blagodati koje je do sada uživao u patrijarhalnom društvu. Ovim se povodom u studenom Antonela Marušić osvrnula na nepostojanje uređivačke politike i kritičkog odnosa prema književnim prilozima u spomenutom časopisu.
Prosinac
U prosincu je na svom facebook profilu Ela Filipec, članica kluba ženskog hokeja na ledu ‘ KHL Grič’, javno progovorila o problemima i izostanku podrške s kojima se proteklih godina susreću djevojke i žene koje se žele baviti sportom. Članice kluba su 2013. napravile fotoshooting za Inter Cars kalendar za 2014. godinu kako bi prikupile sredstva za sudjelovanje na prvenstvu na kojemu su tada osvojile 1. mjesto. Uz apel za ponovno prikupljanje donacija i sponzora za njihov klub, Ela je istaknula koliko je razočarana činjenicom da u hrvatskoj nema razumijevanja niti podrške ženama koje se žele baviti sportom.
Pišu: Emina Hermann i Željka Vučković
