Novo istraživanje Delegacije za rodno uvjetovano nasilje Španjolske Vlade još jednom je pokazalo kako ne postoji definiran profil žrtve rodno uvjetovanog nasilja, no postoje faktori koji utječu na duljinu trpljenja nasilja prije traženja pomoći. To su dob, ekonomska neovisnost i djeca, pri čemu duljina trpljenja nasilja raste s dobi i brojem djece.
U prosjeku, žene sa završenim postdiplomskim studijem (magisterij, doktorat ili post-doktorat) čekaju 12 godina i 3 mjeseca da prijave nasilnika, dok ženama s nižim stupnjem obrazovanja treba između 7 i 10 godina da potraže pomoć.
Također, ispitanice u dobi 18-25 najkraće čekaju s prijavom nasilja (2 godine i 10 mjeseci), dok one starije od 65 u prosjeku čekaju 26 godina i 3 mjeseca.
Pola ispitanica kao razlog odgađanja traženja pomoći navelo je strah od nasilnika, uvjerenje da to mogu same riješiti (45%), neprepoznavanje sebe kao žrtve (36%) i sram (28%). Komentirajući rezultate istraživanja, psihologinja Natividad Hernández rekla je da su ljudi u našem okruženju ključni jer otvaraju oči žrtvama, kojima je nasilje postalo dio svakodnevnice, zbog čega im je teško otići.
Iako u Hrvatskoj nema sličnih podataka o duljini trpljenja nasilja prije traženja pomoći s obzirom na stupanj obrazovanja, domaća istraživanja pokazuju kako ni u Hrvatskoj nema tipične žrtve obiteljskog nasilja, odnosno da žrtva obiteljskog nasilja može biti bilo koja ženska osoba sociodemografskih obilježja karakterističnih za prosječnu ženu mlađe srednje dobi u RH.
Istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava pak pokazuje kako jedna od tri žene doživi neki oblik nasilja od intimnih partnera u svom životu, a čak 70 posto stručnjakinja i žena na visokim menadžerskim pozicijama navodi da je doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja. Također saznajemo kako tek jedna trećina žena uopće prijavi nasilje i to nakon opetovanih incidenata. [N.S.] El Pais…
