U Hrvatskoj nema lidera koji bi pokrenuli potrebni razvoj u državi, misle gotovo svi govornici konferencije ‘Vrijednosni menadžment u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava i održivog razvoja RH‘ koje se održala 2. veljače u organizaciji tvrtke Ericsson Nikola Tesla.
U Hrvatskoj nema lidera koji bi pokrenuli potrebni razvoj u državi, misle gotovo svi govornici konferencije ‘“Ne rade u našoj javnoj upravi loši i lijeni ljudi. Oni su loši jer ih loši ljudi vode” kaže Daria Mateljak, direktorica za Hrvatsku u tvrtki Hauska&Partner. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona N.T. spominje kako bi lideri trebali biti oni ljudi s pozitivnom snagom, ujedno i kreatori promjena i osobe s visokim stupnjem morala jer bez toga se ne može govoriti o liderstvu.
Tvrtke često na svojim internetskim stranicama uz misiju i viziju ističu cijeli niz kompanijskih vrijednosti. Ovaj ‘must have’ odaje kako je tvrtka jedna od onih koje posluju po modernim menadžerskim postulatima.
No je li to doista tako, i jesu li zvučne riječi – kreativnost, kompetentnost, odgovornost prema okolišu, poštenje, poštivanje ljudskih prava itd. stvarno utemeljene u srž poslovanja kompanije ili su one samo zvučne riječi?˝
Modeli uspješnosti u Hrvatskoj bili su jedna od tema izlaganja profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Mislava Ante Omazića. Uspješnost u očima Hrvata rijetko se povezuje s trudom i radom. “Kada vidite čovjeka u skupom autu, pomislite li prva da ga je ukrao ili zaradio?” pitao je Omazić nazočne na konferenciji. Spominje kako nedostatak nade primjećuje i kod studenata kojima predaje, te kako danas ni fakultetsko obrazovanje studentima ne može povećati tu nadu, jer je fakultet samo šansa za posao i uspjeh, dok je nekoć fakultetsko obrazovanje značilo siguran posao. Samim time i pripremanje studenata za budućnost je izazovnije. “Ako nitko ne zna kako će svijet izgledati za 10 godina, kako onda pripremiti ljude koji trebaju biti funkcionalni sljedećih 50 godina?” pita se Omazić.
U svom izlaganju, lidera se dotaknuo i Boris Blažinić, ravnatelj IQ Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala. Kako kaže, za uspješno vođenje tvrtke ključan je funkcionalan sustav ali i kompetentni ljudi koji će voditi tu tvrtku. Danas se, navodi, događa da zaposlenici loše odrađuju posao i ne preuzimaju inicijativu dok im se ne pokaže njihov zadatak. Posljedica je to cjelokupnog razmišljanja ljudi u tvrtkama koji se povode jedino za novcem. “Kada ljudi rade samo za novac, onda je to intelektualna prostitucija” kaže Blažinić. Više u članku Nikoline Buljan na Poslovni.hr…
