Dr.sc. Petra Rodik, viša asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, članica je Upravnog odbora Udruge Franak‘ koja je zajedno s Udrugom ‘Potrošač’ podnijela prvu kolektivnu tužbu protiv osam banaka.
Dr.sc. Petra Rodik, viša asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, članica je Upravnog odbora Ususret prvom ročištu, zakazanim za četvrti srpnja, Petra Rodik razgovara o pravnoj bitki u zaštiti građana koji otplaćuju kredite u švicarskim francima, a koje su banke primjenom valutne klauzule i dizanjem kamatnih stopa dovele na rub preživljavanja.
Simboličan datum ročišta, 4.7.- ‘bivši’ Dan borca i američki Dan nezavisnosti, podsjeća da nikada nije uzaludno zauzeti se za sebe i da je najgore prepustiti se osjećaju nemoći i apatije. Ne treba zaboraviti kako moć počiva upravo na pristanku potčinjenih. Uvid da je promjena moguća, preduvjet je da se bilo što promijeni. Konkretno, mnogima je bila čudna i sama pomisao da bi banke mogle raditi nešto izvan zakona, smatra Petra.
Danas udruga ‘Franak’ ima više od 4500 članova, i broj je u kontinuiranom porastu. Riječ o preko 100.000 „spornih“ kredita koji su rezultati neadekvatnog upozorenja o rizicima od strane banaka, smatra Rodik.
„Činjenica da su toliki ljudi radi spleta okolnosti na koje nisu mogli utjecati odgurani u propast dok druga ugovorna strana nije na sebe preuzela niti dio rizika, već na kamatama sve bolje zarađuje, apsolutno je neprihvatljiva, a na sudu ćemo dokazivati da je i nezakonita.“
U susjednim zemljama, problem isti, ali rješenje drugačije. U Srbiji je donesen Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga koji propisuje pod kojim uvjetima i kako se mijenjaju kamate. Ubrzo po stupanju ovog zakona na snagu, Narodna banka Srbije kaznila je dvije banke novčanom kaznom radi kršenja ovog zakona, a konkretni podaci o kaznama bili su javno objavljeni, dok hrvatska HNB ima stav da podaci o kažnjavanju banaka ne smiju biti javni, jer bi to naštetilo tržišnoj poziciji pojedinih banaka.
“Uopće, mnogo toga vezano uz bankovno poslovanje u Hrvatskoj spada u sferu poslovne tajne. Netransparentnost bankarskog sustava i manjak nadzora veliki je problem kojim smo se također počeli baviti u udruzi. Potrebno je donijeti bolju zakonsku regulativu, pojačati nadzor i kažnjavati banke kad god ne poštuju dobre poslovne prakse ili pozitivne zakone. U najširem smislu, potrebno je raditi na tome da se odnos državnih institucija i financijskog sektora preokrene na način da država štiti građane, a ne banke.”
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju trebao bi natjerati banke na promjenu ponašanja u pogledu reguliranja kamata. U Hrvatskoj je kamatni spread (razlika aktivnih i pasivnih kamata) podosta veći od regionalnog, europskog i od svjetskog prosjeka. Prema tome, nikako ne stoji da nema prostora smanjenju kamata, smatra. [A.L.] Slobodna Dalmacija, UdrugaFranak.hr…
