Njemački parlament prošli je tjedan, nakon višemjesečne rasprave i razmirica, odbio prijedlog zakona o uvođenju kvota od 40% za žene u nadzornim odborima domaćih kompanija.
Njemački parlament prošli je tjedan, nakon višemjesečne rasprave i razmirica, odbio prijedlog zakona o uvođenju kvota od 40% za žene u nadzornim odborima domaćih kompanija.Vodeća stranka CDU i Angela Merkel dugo su se opirali uvođenju kvota i zalagali se za dobrovoljni britanski model. Međutim, došlo je do pobune unutar stranke, predvođene ministricom rada Ursulom von der Leyen koja je stala na stranu opozicije i njihovog prijedloga. Na kraju je postignuto kompromisno rješenje kojim su kvote od 30% od 2020. uključene u stranački program čime si je Angela Merkel osigurala ponovni izbor.
Unatoč tome što je Angela Merkel simbolično prva žena predsjednica Vlade, bila je protiv uvođenja kvota. Za Bild je izjavila da CDU već dugo traži način za rješenje ovog problema i da je to pitanje važno za mnoge žene u njenoj stranci. Libela, WomeninAdria...
U Hrvatskoj ženske feminističke organizacije CESI, Babe!, Domine, Delfin i Centar za građanske inicijative uputile su jučer na četiri istovremene konferencije za medije u Zagrebu, Splitu, Pakracu i Poreču zahtjev političkim strankama da na predstojećim lokalnim izborima poštuju Zakon o ravnopravnosti spolova, kandidiraju najmanje 40% žena te prilikom izrade predizbornih programa uvažavaju interese i potrebe žena.
„Iako prema tumačenju Vlade RH i Hrvatskog sabora na ovim izborima neće biti naplaćivane kazne ako se ne poštuje kvota, smatramo da je demokratska dužnost političkih stranaka osigurati ravnopravno sudjelovanje žena na izbornim listama. Pitanje sudjelovanja žena u odlučivanju je civilizacijsko pitanje, ne možemo govoriti o demokraciji iz koje je isključena polovica stanovništva” istaknule su predstavnice ženskih feminističkih organizacija na konferencijama za medije.
U Hrvatski sabor se od 2000-e godine izabire svega 20 posto žena, a nakon posljednjih lokalnih izbora udio žena u županijskim skupštinama i gradskim vijećima je također oko 20 posto, dok je na razini općinskih vijeća zastupljenost žena svega 12 posto.
2009. godine izabrana je jedna županica od ukupno 20 biranih župana, 6 gradonačelnica od 127 biranih gradonačelnika i 21 načelnica od 429 načelničkih mjesta.
Istraživanje Ministarstva poljoprivrede „101 pitanje za seosku ženu” pokazalo je da je položaj žena u ruralnim područjima izrazito težak, da one trpe nasilje, da je visoka razina nezaposlenosti, a time i ekonomske ovisnosti, da im zdravstvene usluge nisu dovoljno dostupne te da većini poslova vezano uz obitelj i djecu obavljaju same. U Ženskoj platformi koja je izrađena za parlamentarne izbore 2011. godine kao temeljne zahtjeve žene su upravo istaknule pitanje poštivanje ljudskih prava žena, provedbu antidiskriminacijskih zakona, osiguranje djelotvorne podrške ženama žrtvama nasilja, rodno osviješteno obrazovanje, osiguranje servisa koji će omogućiti usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života te poboljšanje položaja žena na tržištu rada. Na konferencijama je stoga istaknuta potreba da političke stranke na lokalnoj razini uvažavaju interese i potrebe žena te da ih uključe u svoje predizborne programe kako bi razvoj lokalnih zajednica bio na korist svih građana i građanki.
