Hrvatska je u EU na začelju što se tiče zaposlenja žena u socijalnom poduzetništvu, a prosječna plaća kod žena iznosi 85% plaće muškaraca.
Sve žene u Republici Hrvatskoj imaju problem izlaska na tržište rada, mahom i zbog teškoće u pomirbi obitelji i posla, a susreću se i s problemima planiranja obitelji i zadiranja poslodavca u intimu. Stopa nezaposlenosti žena u RH je općenito visoka, a najviše u Slavoniji i Dalmaciji, zbog tradicionalnog poimanja života žene kao kućanice i majke koja skrbi o obitelji i domaćinstvu dok muškarac na tržištu rada privređuje.
Ovo su samo neki od zaključaka okruglog stola na temu Socijalno poduzetništvo – mogućnosti i rizici za zapošljavanje žena, održanog u Zadru u organizaciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus iz Splita i partnerskih organizacija i institucija.
Sandra Vukić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je naglasila kako se, prema dostupnim podacima, može zaključiti da u Republici Hrvatskoj vlada potpuna stagnacija ženskog poduzetništva, dok smo među EU zemljama na začelju što se tiče zaposlenja žena u socijalnom poduzetništvu. Prema evidenciji njihovog područnog ureda, 53,40% je udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih. Struktura nezaposlenih ukazuje da je najveći broj onih sa četverogodišnjom srednjom školom, no značajan je i broj onih, pogotovo u urbanom području grada Zadra, sa visokom stručnom spremom. Istaknula je kako su Gračac, Benkovac i Obrovac, gdje se nalazi većina nezaposlenih žena, pasivni krajevi, nastanjeni mahom korisnicima socijalne pomoći.
Renata Marušić, voditeljica projekata u Razvojnoj agenciji Zadarske županije, naglasila je kako je ključna razlika između tradicionalnog i socijalnog poduzetništva u usmjeravanju profita prema zajednici, čime ono čini sponu između privatnog i društvenog sektora i pridonosi društvenom razvoju. Istaknula je kako su u EU četvrtina novih poduzeća upravo socijalna poduzeća te je povukla paralelu zapošljavanja i u civilnom društvu: u RH 1,5% zaposlenih radi u udrugama, dok u Nizozemskoj čak 10%.
U Hrvatskoj još uvijek prosječna plaća za ženu na istom radnom mjestu iznosi 85% plaće muškaraca, iako žene generalno premašuju broj visokoobrazovanih osoba u odnosu na muškarce. Uz to, tradicionalna zanimanja su potencijalna opasnost za žene – iako je pozitivno i pohvalno za generalnu socijalnu inkluziju da se žene uključe u tradicionalna zanimanja, to može biti zamka zbog činjenice da se one nikada neće maknuti iz okvira na koje su navikle i da se nikad neće upustiti u neki novi oblik rada ili djelatnosti.
Okrugli stol je dio projekta Socijalno poduzetništvo – korak prema boljoj socijalnoj uključenosti, financiran sredstvima EU u sklopu grant sheme Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina – faza 2, kojem je cilj povećati socijalnu uključenost i kvalitetu života dugoročno nezaposlenih žena i njihovih obitelji, primateljica nekog od oblika socijalne pomoći, s ratom pogođenih područja te područja od posebne državne skrbi u Zadarskoj, Ličko-senjskoj te Šibensko-kninskoj županiji. Halter…
