Gvatemalski kongres izglasao je početkom mjeseca zakon kojim je minimalna dob za stupanje u brak podignuta na 18 godina, no aktivisti/kinje upozoravaju da će državi u kojoj trenutačno gotovo trećina djevojaka stupa u brak prije ove dobi, provedba tog zakona svakako biti izazov.
Aktivistkinja za rodnu ravnopravnost Christa Stewart ustvrdila je kako će provedba ovog zakona uz obuku sudaca/kinja zahtijevati i kulturni pomak – prodiranje do udaljenih ruralnih krajeva i domorodačkih majanskih zajednica u kojima su dječji brakovi uobičajeni.
Djevojke su do sada smjele stupati u brak s 14, a dječaci sa 16 godina, što je pogodovalo praksi u kojoj djevojke često izvlače deblji kraj, a iako i ovaj zakon predviđa da se u posebnim okolnostima dobna granica za djevojke uz dozvolu suda može spustiti na 16 godina, važan je korak u ostvarenju punih prava djevojaka u toj zemlji.
UNICEF-ovi podatci otkrivaju da je 7% gvatemalanskih djevojaka udano je prije 15. godine, dok je četvrtina poroda u državi rezultat maloljetničke trudnoće.
„Ako se djevojka uda, pretpostavka je da će biti i poroda te je veća vjerojatnost da neće nastaviti svoje obrazovanje“, kaže Stewart.
Prema organizaciji Girls not Brides, svake godine preko 15 milijuna maloljetnih djevojaka diljem svijeta stupa u brak, a WHO upućuje na činjenicu da su komplikacije pri trudnoći i porođaju drugi najveći uzrok smrti djevojaka u dobi od 15 do 19 godina.
Udruge za ljudska prava slažu se da dječji brakovi (često s mnogo starijim muškarcima) djevojkama uskraćuju prilike i obrazovanje, izlažući ih siromaštvu i većoj opasnosti obiteljskog i seksualnog nasilja. Okončavanje dječjih brakova ubrojano je i u UN-ove ciljeve održivog razvoja. [S.M.] TheHuffingtonPost…