Prošlog se tjedna, a osobito u petak tijekom Syntagma marša, na ulicama Atene osjećala trezvena odlučnost. Četiri godine nakon što su gnjevni prosvjednici okupirali trg, oko sto tisuća ljudi ponovno se okupilo i potvrdilo svoje protivljenje mjerama štednje i autoritarnosti.
Ove nedjelje grčki glasači/ce su odgovorivši na referendumsko pitanje, “Treba li prihvatiti plan sporazuma Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda podnesen na Euroskupini 25. lipnja?”, sa NE, isto službeno i potvrdili.
Odaziv na referendum bio je izrazito velik, a odazvalo mu se i mnoštvo mladih ljudi koji su većinom glasali ‘NE’. Kada je i nakon više od 80% prebrojanih glasačkih listića, ‘NE’ i dalje vodilo sa više od 60% odluka građana/ki Grčke bila je jasna, a odluka lidera opozicije i bivšeg premijera Antonisa Samarasa da podnese ostavku na čelu stranke Nove demokracije masama koje su slavile na ulicama Grčke priuštila dodatan razlog za slavlje.
Rezultat ovog referenduma i skorih pregovorima s kreditorima je i ostavka grčkog ministar financija Yanisa Varoufakisa koji je jučer izjavio da je današnje ‘NE’ veliko DA demokratskoj Europi. Naglasio i da su Grci i Grkinje jučer rekli ‘NE’ pet godina licemjerja, te napomenuo da su kreditori proteklih pet mjeseci odbijali smislene pregovore i planirali ponižavanje Grčke.
U izjavi objavljenoj nakon prebrojavanja listića Varoufakis kaže:
“Ubrzo nakon objave rezultata, ukazano mi je na određene preferencije sudionika/ca i partnera/ica Eurogrupe, u vidu moje ‘odsutnosti’ sa tih sastanaka; radi se o ideji koju je premijer smatrao potencijalno korisnom u postizanju dogovora. Iz tog raloga danas napuštam Ministarstvo financija. Smatram da je moja dužnost pomoći Alexisu Tsiprasu da na najbolji mogući način iskoristi kapital koji mu je grčki narod osigurao jučerašnjim referendumom. S ponosom ću gledati prezir kreditora”.
Javnosti se nakon prebrojavanja listića obratio i premijer Alexis Tsipras, koji je istaknuo da u demokraciji ne postoje ucjene, te da su Grci/kinje jučer napravili/e hrabar izbor koji će promijeniti način diskusije u Europi. Svjestan je, kaže, da mu birači/ce nisu dali/e glas protiv Europe, već mandat za održivo rješenje. Upozorava pritom da jednostavnog rješenja u ovoj situaciji nema, ali da se pravedno rješenje može pronaći ako ga obje strane žele.
Tsipras je kazao da su spremni za početak novih pregovora koji moraju uključivati restrukturiranje Grčkog duga, a rezultati referenduma, smatra ojačali su njihovu poziciju u pregovorima. U međuvremenu, Angela Merkl i Francois Hollande su dogovorili/e sastanak lidera eurozone koji će se održati u utorak, te prema riječima glasnogovornika njemačke vlade rekli/e da će poštivati rezultate referenduma.
Yanis Varoufakis
Grčka i njezina ekonomija ne mogu očekivati čuda još neko vrijeme nakon referenduma, no ono što zaslužuju puna je međunarodna solidarnost, ističe Michal Rozworski.
Nantina Vgontzas za Jacobin je prošlog tjedna izdvojila pet mogućih scenarija nakon jučerašnjeg referenduma, a njegovi rezultati ostavili su nas na četiri, budući da je prvi bio onaj prihvaćanja sporazuma i odstupanja grčke vlade.
Sljedeća četiri scenarija ispituju različite mogućnosti u slučaju da grčki glasači/ce zaokruže OXI, odnosno NE, a upravo je to ono što se dogodilo.
U prvom od njih ‘NE’ pobjeđuje, a kreditori se vraćaju za stol. Izlazak Grčke iz eurozone bio bi štetan za tržište, a samo Njemačkoj i Francuskoj bi donio gubitak od minimalno 160 milijardi eura. Izbacivanje Grčke za kreditore ne bi bila laka odluka, a budući da i vodstvo Syrize želi izbjeći taj scenarij, ponovno traženje zajedničkog rješenja očekivano je, no pitanje je hoće li uvjeti za Grčku ovaj put bili povoljniji.
Moguće je da ne, ističe Vgontzas, jer bi kreditori mogli zgodnim smatrati od Grčke napraviti primjer, kako druge zemlje članice ne bi razmišljale o izlasku. Ipak, ističe Larry Elliot za The Guardian, „ono što bi kreditori trebali napraviti jest poštivati rezultate referenduma, i shvatiti da Grčkoj moraju dati nešto kako kriza ne bi eskalirala izvan kontrole te priznati da olakšavanje duga mora biti dio financijskog paketa“.
Druga opcija u slučaju glasa ‘NE’ je da kreditori nastave pregovore uz uvjet da Syriza u vladu pozove i druge stranke i napravi vladajuću koaliciju. Vladu nacionalnog spasa, bez drame izbora. Tsipras bi svoju poziciju vjerojatno prepustio nekom drugome unutar stranke, Europljani bi sačuvali obraz, no na posljetku takav režim sigurno ne bi dugo opstao.
U trećem scenariju ‘NE’ pobjeđuje i Središnja banka povlači hitnu pomoć za osiguravanje likvidnosti ili Grčka odmah izlazi iz monetarne unije, što se u ovom trenutku čini neizglednim budući da vodstvo Syrize pokazuje spremnost na nove pregovore.
Posljednja mogućnost je Plan B, koji možda je rizičan, ali Grčkoj daje stvarnu šansu, smatra Vgontzas.
Dakle, ‘NE’ pobjeđuje, Grčka izlazi, bilo uz pregovore, bilo unilateralno, i radi veliki zaokret u lijevo. Dolazi do nacionalizacije u ključnim sektorima, osobito bankarskom, moguće je uvođenje paralelne valute, ograničavanje razmjene stranih valuta, uvoz osnovnih dobara od saveznika…
Zadnja opcija je opcija konfrontacije kapitalu, koje se boje čak i ključne ličnosti unutar stranke, stoga bi se svakako mogla očekivati unutarstranačka borba, a ako bi se oni spremni za političku radikalizaciju uspjeli izboriti za vodstvo mogli bismo očekivati različite metode nošenja s novonastalom situacijom.
Koji će se od preostala tri scenarija realizirati preostaje vidjeti, a odgovor ćemo doznati ubrzo. [Ž.V.]
