Objavljeno

Evaluacija rada Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od 2003. – 2013.

U Hrvatskom saboru jučer je predstavljeno evaluacijsko izvješće rada ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u periodu od 2003. do 2013.

U tom je periodu, kako je istaknula Pravobraniteljica Višnja Ljubičić, ured prošao kroz 14000 predmeta, proveo 148 neovisnih istraživanja, 500 analiza na propise i zakone te surađivao s 341 organizacijom civilnog društva i sindikatima; a brojke bi bile puno veće da su u evaluaciju bile uključene 2014. i 2015. godina.

Rad ureda kroz prvih deset godina rada razvijao se prema viziji osobe koja je bila na čelu, ali i prema političko društvenoj situaciji koja je predstavljala specifične izazove. Od 2003. do 2005. Gordana Lukač Koritnik tako se primarno bavila formiranjem infrastrukture i osiguravanjem ljudskih potencijala koji će raditi na promicanju rodne ravnopravnosti. U procesu nakon 2011., kada nastupa Višnja Ljubičić, radi se na povećanju vidljivosti te strukturiranom pristupu problemima kroz nove modele rada.

Glavni ciljevi nakon njenog dolaska na mjesto Pravobraniteljice, istaknula je Ljubičić, bili su proširiti suradnju, povećati vidljivost i interaktivnost te proširiti rad na područja kojima se institucija nije bavila ili se bavila u nedovoljnom opsegu. Pri tome je posebno stavljen naglasak na ugrožene skupina: žene u ruralnim područjima, žene žrtva trgovanja ljudima, žene u zatvorskom sustavu, Romkinje, azilantice i tražiteljice azila.

Kao jedno od najvećih postignuća istaknuto je iniciranje mogućnosti da ured pravobraniteljice može postati umiješateljica u sudskim postupcima.

Velik je naglasak u posljednjih nekoliko godina stavljen na to da institut Pravobraniteljice postane relevantan na području cijele Hrvatske. Do 2011. Grad Zagreb činio je čak 65% pritužbi uredu, a nakon njega slijedila je Zagrebačka županija, dok su pojedine županije bile prisutne s 0% pritužbi. To, naglasila je Ljubičić, nije značilo da je ravnopravnost u tim sredinama ostvarena, već da nisu poduzete adekvatne mjere da građanke/i shvate mogućnost obraćanja ovom pravnom institutu.

Posljednjih godina ured bilježi i rast uvažavanja predloženih mjera Pravobraniteljice, koje su do 2011. činile 35% slučajeva kome su upozorenja bila slana. Prema posljednjoj analizi iz 2014. upozorenja i preporuke se uvažavaju u 94% slučajeva. Ured ujedno bilježi kvalitetno posredovanje između žrtava diskriminacije te drugih institucija gdje mogu potražiti svoja prava.

“Ravnopravnost spolova nije žensko pitanje. Ono je od gospodarskog, kulturnog i ekonomskog značaja te jedan od temelja demokracije i prosperiteta dobro uređene civilizirane države”, istaknula je jučer Ljubičić.

U narednom će periodu ured nastaviti proaktivno raditi, davati inicijative, organizirati kampanje, osvještavati javnost i surađivati sa svim relevantnim društvenim čimbenicima, pružati mogućnost mladima za edukaciju, pružati sigurnost i povjerenje od strane institucije građankama i građanima. 

 

Piše: Marino Čajdo


Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano