Objavljeno

Objavljeno je izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predala je Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2015. godinu. Izvješće obuhvaća postupanja pravobraniteljice po pritužbama građana i građanki na diskriminaciju temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije u području rada i zapošljavanja, nasilja u obitelji, obrazovanja, političke participacije i medija.

U okviru svojih nadležnosti, tijekom izvještajnog razdoblja, Pravobraniteljica je radila na ukupno 2.467 predmeta. Zadržao se trend povećanja broja individualnih pritužbi (7,7%), a pritužbe podnose većinom žene (67,6%). Pritužbe su najčešće vezane za slučajeve izravne diskriminacije (92,2%), koje se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (90,1%), potom na bračni i obiteljski status (4%), spolnu orijentaciju (4,5%) te rodni identitet (1,2%). Najviše pritužbi odnosi se na područje rada i ostvarivanja socijalne sigurnosti (51,5%).

Na pružanje zaštite građanima/kama koji/e su bili/e izloženi/e svim oblicima nasilja u obitelji kao i partnerskog nasilja odnosilo se 23% slučajeva.

Pravobraniteljica je uputila 335 preporuka, 238 upozorenja i 182 prijedloga te inicirala pokretanje 5 kaznenih i 1 prekršajne prijave.

Pozitivna je informacija da se upozorenja/preporuke/prijedlozi koje je Pravobraniteljica uputila tijelima javne vlasti svih razina, tijelima s javnim ovlastima i drugim pravnim i fizičkim osobama u visokom postotku (81% slučajeva) u potpunosti uvažavaju.

Kao i prošlih godina, najviše pritužbi je zaprimljeno u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti (51,5%), prituživale su se najčešće žene (79,7%), radi spolnog uznemiravanja na radu, ugovora na određeno vrijeme, diskriminacije temeljem majčinstva, obiteljskog statusa, nejednakih plaća i sl.

Navedeno ne začuđuje s obzirom na dugogodišnje trendove vezane uz stopu nezaposlenosti, rodno uvjetovanu segregaciju na tržištu, porast broja zaposlenih temeljem ugovora o radu na određeno, sve težu pristupačnost ugovora o radu na neodređeno, osobito ženama, jaz u plaćama (10,2%) i dr.

Iako žene predstavljaju 51,73% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, one čine čak 58,9% radno neaktivnog stanovništva i tek tek 45,9% aktivnog stanovništva.

U izvještaju je utvrđeno kako se u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno provode mjere koje omogućavaju usklađivanje obiteljskih i profesionalnih obveza, tako da bi očeve trebalo učinkovitije poticati na aktivniju ulogu u formativnim godinama razvoja djeteta. Naime, rodiljni/roditeljski dopust koristilo je samo 2,04% muškaraca, dok je rodiljne/roditeljske naknade koristilo svega 1,7% očeva.

Spolni stereotipi na području roditeljske skrbi i dalje predstavljaju najčešći razlog prituživanja očeva, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojem su bile izložene.

Vezano za slučajeve obiteljskog/partnerskog nasilja, žene su i dalje većinom žrtve nasilja u obitelji (64% oštećenica u prekršajnim postupcima). I dalje se određeni broj pritužbi građana/nki odnosi na neprepoznavanje pojedinih oblika obiteljskog nasilja (prvenstveno psihičkog i ekonomskog), od strane nadležnih institucija, kao i neprimjenjivanje rodno senzibilnog pristupa u procesuiranju počinitelja i zaštiti žrtve.

U usporedbi s prošlim godinama zabilježen je preko 100 postotni trend porasta ukupnog broja kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama uz preko 100 postotni porast broja žena žrtava nasilja među bliskim osobama.

Od 118 slučajeva pritužbi koje su se odnosile na područje rada i zapošljavanja temeljem spola, 40% pritužbi odnosilo se na spolno uznemiravanje, a svi slučajevi odnosili su se na zaštitu žena. Ovi podaci upozoravaju da ulazimo u zonu u kojoj će biti potrebno provesti ozbiljne stručne analize uzroka ovakvog povećanja nasilja među bliskim osobama

Prema službenim statistikama Ministarstva uprave, od stupanja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola na snagu, sklopljeno je 108 životnih partnerstva od čega 57 između partnera muškog spola, a 51 između partnerica ženskog spola.


U izvješću se navodi kako nije zamjećen napredak u pogledu zaštite fizičkog integriteta građana/ki istospolne orijentacije i suzbijanja kaznenih djela motiviranih mržnjom prema ovoj skupini. Prema evidenciji Ministarstva pravosuđa tijekom 2015. nije pokrenut niti jedan kazneni postupak radi nekog kaznenog dijela motiviranog mržnjom prema osobama istospolne orijentacije, iako je prema službenoj evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova policija procesuirala 5 kaznenih djela motiviranih mržnjom zbog spolne orijentacije žrtve.

Pravobraniteljica svojim radom nastavlja usmjeravati prema konstruktivnom rješavanju problema transrodnih osoba, kroz angažman započet još 2013. s izmjenama Zakona o državnim maticama i nastavljen izradom Pravilnika o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu (Pravilnik, 2014.)

Pravobraniteljica je u predmetnom Izvješću o radu za 2015., predočila 82 opisa slučaja i dala ukupno 93 preporuke.

Izvješće možete detaljno proučiti ovdje.


Povezano