Koristeći podatke koje je prikupio iz niza studija i Europske unije, Expert Market prošlog je mjeseca vizualizirao razliku u plaćama između muškaraca i žena koja u Europi generalno iznosi oko 17 posto.
U svom najnovijem izvještaju Expert Market usporedio je faktore koji utječu na nejednakost u plaćama te analizirao polja na kojima se razlika najbrže, odnosno najsporije smanjuje. U svojoj analizi Expert Market orijentirao se na pet ključnih ekonomskih faktora: broj radnih sati, dobne skupine zaposlenika/ca, sektore (javni ili privatni), industriju te vrste zaposlenja.
Razradivši prosječne godišnje promjene vezane uz nesrazmjer u plaćama, Expert Market došao je do podataka o budućim trendovima te potencijalno najbližih datuma izjednačavanja ženskih i muških plaća u pojedinim zemljama Europske unije. Za svaku je zemlju korišten najraniji mogući datum izjednačavanja plaća, ovisno o različitim ekonomskim markerima. Zbog nedovoljnog broja podataka nije bilo moguće analizirati stanje u Hrvatskoj.
Puno i nepuno radno vrijeme
Žene koje su zaposlene na nepuno radno vrijeme do jednakih će plaća doći prije nego žene koje su zaposlene na puno radno vrijeme. U Belgiji bi se to moglo dogoditi već 2018. godine, dok je za Dansku predviđena tek 2152. Žene koje su u Poljskoj zaposlene na puno radno vrijeme jednaku plaću mogu očekivati 2021., a u najgorem su položaju Mađarice, koje se tome mogu nadati tek 2248. godine. Dobra je vijest da su u zemljama poput Luxemburga i Italije žene koje su zaposlene na puno radno vrijeme već dosegle ravnopravne plaće.
Javni i privatni sektor
U javnom sektoru najprije će profitirati žene u Poljskoj, koje bi jednake plaće mogle doživjeti već iduće godine, a u najgorem su položaju žene u Češkoj, koje će za to morati pričekati 1062. Ipak, utvrđeno je kako je problem nejednakih plaća prisutniji u privatnom sektoru. Dok bi žene iz Rumunjske jednake plaće također mogle dočekati iduće godine, žene iz Ujedinjenog Kraljevstva po trenutnom stanju ravnopravnost neće doživjeti sve do 2121. Žene na Cipru i u Luxemburgu u javnom sektoru uspjele su izboriti jednake plaće.
Dobna skupina
Iz izvještaja je očito da su žene koje se nalaze u starijim dobnim skupinama u puno nepovoljnijem položaju od onih koje se nalaze u mlađim dobnim skupinama. Ovdje se kao izuzetak navode Austrija, Mađarska, Italija i Latvija u kojima je vidljiv trend porasta plaća u kategoriji žena koje su starije od 55 godina.
Industrija i vrste zaposlenja
Vidljivo je kako postoje dvije kategorije poslovnog sektora u kojima je najuočljiviji pozitivan pomak, a to su javni sektor (administracija ili rad u Vladinim uredima) i poslovi koji su vezani uz rad u energetskom sektoru. Ova dva sektora čine gotovo trećinu svih poslova u državama koje su obuhvaćene u izvješću.
Iako obje grane nude relativno brz put do jednakosti, vidljivo je kako je rad u administraciji ili Vladinim uredima u nešto bržem galopu ka potpunom ukidanju rodnog jaza u plaćama. Očekuje se kako će se on do 2022. zatvoriti u Sloveniji, Švedskoj, Belgiji, Španjolskoj i Češkoj. Industrije koje slijede su usluge ponude hrane i smještaja te rad s nekretninama.
Zanimljivo je spomenuti kako su Poljska i Rumunjska najravnopravnije upravo u kategorijama ponude hrane i smještaja, što se može pripisati rodnim stereotipima koji među istočnoeuropskim zemljama prevladavaju vezano uz ‘tradicionalno ženske’ poslove. Paralelno se ne vidi značajniji napredak u zatvaranju sraza u plaćama u ‘tradicionalno muškim’ industrijama, kao što su IT i financije. [E.H.] Expertmarket…