Objavljeno

EU i problematika franšiznih privatnih obrazovnih ustavnova

Zadnjih nekoliko godina Europska komisija u tajnosti kroji obrazovne politike u zemljama članicama EU, što pokazuje recentni primjer iz Slovenije. Stručnjaci strahuju da se radi o strategijama koje bi mogle dodatno komercijalizirati obrazovni sustav i smanjiti utjecaj država članica na izgled vlastitog školstva te pretvoriti obrazovanje u robu.

Komisija je reagirala na navodnu rigidnost slovenskih zakona prema transnacionalnim franšizama stranih fakulteta, nakon što je slovensko ministarstvo odbilo priznati diplome britanskih privatnih fakulteta, koji su otvoreni u Sloveniji. Postupak je službeno pokrenut 2011. godine, s obrazloženjem da slovenski zakon o visokom školstvu nije u skladu s Direktivom o uslugama te nizom drugih akata koji se odnose na slobodnu trgovinu.

Slovenija je izmijenila zakon i olakšala pristup franšiznim privatnim obrazovnim ustanovama, no nije dobila pozitivan odgovor Europske komisije. Ne ispuni li sada Slovenija zahtjeve, predstoji joj tužba na Europskom sudu pravde.

“Ako dođe do tužbe i pobjede Komisije, to će značiti i dodatnu legalnu osnovu za širenje nadležnosti EU nad visokim obrazovanjem“, upozorava Klemen Miklavič, istraživač sa Sveučilišta u Ljubljani.

Budući da se traži podređivanje tržišnim principima, obrazovanje se svodi na ‘robu’. To je u neskladu s važnim europskim zakonskim direktivama, koje obrazovanje izdvajaju iz transnacionalne trgovine uslugama i dobrima, no, Miklavič ističe da se u međuvremenu akumulirao kompleksni sistem zakona i direktiva na osnovu kojih Europska komisija dobiva sve više snage u oblikovanju obrazovnih sustava u zemljama članicama.

Nove zakonske mjere, generirale bi veliki broj problematičnih situacija, budući da bi franšiza stranog fakulteta bila dio obrazovnog sustava države iz koje dolazi, a ne zemlje u kojoj provodi obrazovanje. To znači da država u koju dolazi, zbog sumnje u kvalitetu, ne bi imala prava ne priznati njihove diplome, budući da je to sveučilište već priznato kao ‘pružatelj’ visokog obrazovanja u svojoj zemlji.

Također, ukoliko obrazovanje postane dio ugovora o slobodnoj trgovini sa SAD-om, otvorio bi se prostor za profitne obrazovne institucije da tuže države članice, ukoliko izmjena zakona u tim državama smanjuje profit njihovim franšiznim obrazovnim institucijama. Navedena situacija bi im omogućila i da tuže državu, ukoliko bi im izmjena zakona smanjila profit, kao što se i dogodilo u SAD-u 2011. i 2012. godine, nakon čega je država bila prisiljena maknuti regulative koje su utjecale na smanjenje profita ovih institucija.

Sama Komisija odbija komentirati slučaj Slovenije budući je on ‘u tijeku’, a sadržaj pregovora sa SAD-om također se drži u tajnosti. [H.Š.] H-alter


Povezano