Objavljeno

Dobre vijesti za rodnu ravnopravnost iz zemalja u razvoju

Globalna kampanja 16 dana aktivizma za podizanje svjesnosti o rodnom utemeljenom nasilju i ove je godine upozorila da se radi o problemu zastrašujućih razmjera, pa je tako jedna od tri žene u svijetu iskusila je rodno uvjetovano nasilje tijekom života. Također, 62 milijuna djevojčica godišnje ne ostvari pravo na obrazovanje, četvero od petero djece žrtava trefikinga su djevojčice, a žene i dalje nemaju jednaku plaću i zastupljenost na radnom mjestu.

Stvari nisu bolje ni u politici i javnom životu. Otrovna retorika tijekom američke predsjedničke kampanje samo je posljednji primjer kako internet osnažuje ženomrsce za tipkovnicama, a istraživanje The Guardiana ranije ove godine o najzlostavljanijim autorima/cama na njihovoj platformi pokazalo je da žene čine osam od njih deset. No postoji nada. Dugoročni trend kreće se prema rodnoj jednakosti, a on je globalan.

Pogledajmo samo zdravstvo. Smrtnost rodilja ostaje masovni ubojica u zemljama trećeg svijeta. To možda nije vijest za naslovnice kao rodno utemeljeno nasilje, bolest ili umiranje od gladi, no to je drugi najčešći uzrok smrti žena reproduktivne dobi u zemljama u razvoju. Zahvaljujući usklađenim naporima, a posebno putem nedavno okončane akcije UN Millennium Development Goals, broj žena koje umiru pri porodu pao je za 45% od 1990. godine. Edukativne kampanje ostvarile su odbacivanje zastarjelih pristupa trudnoći i planiranju obitelji, osnažujući žene da preuzmu kontrolu nad vlastitom dobrobiti tijekom jednog od najranjivijih razdoblja u životu.

Došlo je do poboljšanja i u obrazovanju. Srednjoškolsko obrazovanje ostaje ključni problem u mnogim zemljama u razvoju, no osnovnoškolsko školovanje praktički je riješeno. Stopa pohađanja osnovnih škola globalno je gotovo jednaka za djevojčice i dječake.

A što je s radnim mjestima? Glavne su brojke možda porazne, ali postoje dokazi da dolazi do spore promjene. Studija o 70 zemalja, uključujući mnoge zemlje trećeg svijeta, pokazala je da se rodni jaz od 1995. godine u plaćama smanjio od 28% na 20%. Jaz je još prevelik, ali se smanjuje.

Politika i javni život? Ove godine važna je bila samo jedna priča, neuspjeh Sjedinjenih Država da izaberu ženu za predsjednicu. Simbolizam žene koja vodi najmoćniju naciju na svijetu bio bi točka preokreta za rodnu jednakost od New Yorka do Nairobija. No, i na ovome polju zemlje trećega svijeta mogu ponuditi nadu. Od 1990.-ih je došlo do velikog vala demokratizacije i uspostavljanja parlamentarne vlasti u Africi, Aziji i Južnoj Americi. U gotovo sve nove zakone unesena je rodna jednakost. Iako SAD još nije izabrao ženu za predsjednicu, Brazil, Čile, Malawi, Liberija, Bangladeš i Južna Koreja jesu. Također raste i globalna politička participacija. Ruandski parlament ima najveći broj zastupnica na svijetu.

Stvarnost i kvaliteta života još je mračna za milijune žena, no ne smijemo zaboraviti postignuti napredak. Ako dopustimo da narativ rodne jednakosti postane previše negativan, riskiramo da ta negativnost postane samoispunjujuće proročanstvo. U Nigeriji je, primjerice, u Senatu u drugo čitanje prošao Zakon o rodu i jednakim prilikama, reforma koja postaje norma u Africi.

Dok zemlje zapadnog svijeta ponovno procjenjuju svoj napredak u rodnoj jednakosti, mnogo zemalja u razvoju tiho pišu svoje priče o tom problemu i one ostaju neispričane iza njihovih granica. Još je dalek put do istinske ravnopravnosti i on može djelovati zastrašujuće, no dugotrajni trendovi idu nam u korist i trebamo ostati na tom putu. Možda izgubimo neke bitke, no rat ćemo, s vremenom, sigurno dobiti. [L.P.] TheGuardian


Povezano