BLASFEM je prvo izdanje banjalučkog feminističkog festivala koji se održava 2. i 3. lipnja u prostorijama Banjalučkog socijalnog centra (BASOC) i Društveno-kulturnog centra Incel.
U ova dva dana posjetiteljice i posjetitelje očekuje raznolik i bogat program koji uključuje performanse i izložbe, glazbeni program, panele, radionice, projekcije filmova… Program su osmislile Danijela Majstorović, Gordana Katana i Leila Šeper, a iza organizacije festivala stoji čitava aktivistička mašinerija okupljena oko BASOC-a.
“Nas tri dolazimo iz tri različita konteksta, a BLASFEM smo osmislile tako da svaki od ta tri profila može naći nešto interesantno za sebe. Odlučile smo pozabaviti se majkom na evropskoj poluperiferiji, izbjeglicom, radnicom, spisateljicom, narodnom heroinom iz NOB-a. Odlučile smo i zapjevati sa zagrebačkim “Srbima” i beogradskim bendom “Mama mora da se sluša”. Pored svega pobrojanog imaćemo i promociju zbirke pjesama sarajevske autorke Dijale Hasanbegović “Neće biti djece za rat”, a Tatjana Nikolić sa FEMIXa će nam prezentirati prvi rok kamp za djevojčice kao i istraživanje o zastupljenosti žena na alternativnoj muzičkoj sceni Srbije i regiona. Drugarice iz Art Equality će održati predavanje na temu ženskog glasa, a biće prikazan i kratki bezbudžetni film Milice Batričević i Nataše Niškanović: Ko ima pravo na najlon čarape? Nikoleta i Tanja Marković su pripremile strip Mrs. Stattler & Mrs. Waldorf kroz koji daju kritiku usnule ljevice.
Na pitanje što ih je motiviralo da pokrenu BLASFEM, organizatorice odgovaraju:
Primijetile smo taj brisan prostor kada je u pitanju feministička scena u Bosanskoj Krajini. Željele smo dati svoj doprinos tome da težište feminizma u lokalnom kontekstu pomjerimo iz primarno teorijske osovine. Želimo okupiti lokalnu scenu i zajedno sa drugaricama iz komšiluka pretresti relevantne teme, družiti se, stvarati zajedno. Ovo je naš prvi pokušaj da uradimo nešto ovako veliko. Beskrajno smo zahvalne drugaricama koje su prepoznale naš entuzijazam, kao i svima koje su nam omogućile da se BLASFEM desi.
U njihovom mikrokozmosu riječ “feminizam” ima vrlo pozitivno značenje jer predstavlja odgovor na nepravdu i pokretača promjena. “Ne postoji alternativa za feminizam ukoliko sanjamo pravedniji svijet. Negativni komentari mahom počivaju na nerazumijevanja razloga zbog kojih je feminizam postao i održao se do dana današnjeg. Feminizma će biti dokle ima i nepravde,” dodaju.
Feminizam je tu da razbija okove tradicionalnog društva, da ukaže na činjenicu da uloga žene nije samo da bude majka, supruga, domaćica. Ne treba svoditi žene na životne uloge, jer uloge ograničavaju. Pišimo i pričajmo o ženama, upoznajmo ženu u sebi, upoznajmo žene oko sebe. Razbijajmo sve društvene stege, pa i stege samog feminizma ukoliko nam ne odgovara. Bitno je biti slobodan i dopustiti slobodu drugog.
Program možete pronaći ovdje.
