Objavljeno

Amnesty International: Svijet podijeljen toksičnim i dehumaniziranim politikama

Političari koji promoviraju toksičnu i dehumaniziranu ‘mi protiv njih’ retoriku stvaraju sve podvojeniji i opasniji svijet, upozorio je Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima diljem svijeta. 

Izvještaj Stanje ljudskih prava u svijetu koji pokriva ukupno 159 država, upozorava na posljedice retorike straha i mržnje koja je prouzrokovala globalno odbacivanje temeljnih ljudskih prava te oslabila odgovore na masovne zločine.

“2016. je bila godina u kojoj su cinici, koristeći narativ ‘mi protiv njih’ i promovirajući krivnju, mržnju i strah raširili podjelu u svijetu kakva nije viđena od 1930ih. Previše je političara_ki koji_e na legitimna ekonomska i sigurnosna pitanja odgovaraju otrovnim i manipulativnim podjelama identitetskih politika u namjeri da pridobiju veći broj glasova,” kazao je Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala.

Bilo da je riječ o Trumpu, Orbanu, Erdoğanu ili Duterteu, sve je veći broj političara koji promoviraju toksične politike.

“Današnja politika demonizacije besramno pokušava prodati opasnu ideju o tome da su neki ljudi manje ljudi od ostalih, umanjujući ljudskost čitavih grupa ljudi. Time bi mogli biti razotkriveni najmračniji aspekti ljudske prirode.” stoji u izvještaju.

Što se Hrvatske tiče, Amnesty International prepoznao je problem porasta netolerancije u društvu, nesnošljivosti spram nacionalnih i ostalih manjina te gašenja nezavisnih medija. Politika koju Hrvatska provodi prema izbjeglicama ocijenjena je generalno adekvatnom, ali bez dugoročnih vizija socijalne integracije.

U izvještaju je procijenjeno kako je u Hrvatskoj u razdoblju političke nestabilnosti porasla nesnošljivost spram romske zajednice, etničkih Srba i imigranata. Civilna društva zabilježila su i buđenje ‘fašističkih ideologija’ od strane medija i javnih osoba.

Unatoč tome što se više od polovice etničkih Srba koji su za vrijeme Domovinskog rata napustili teritorij RH vratilo u svoje domove do kraja 2016. godine, još uvijek se suočavaju s velikim problemom nezaposlenosti u javnom, ali i privatnom sektoru. Osim toga, politizira se i njihovo pravo na korištenje materinjeg jezika i pisma.

Što se tiče romske zajednice, njezini pripadnici i pripadnice još uvijek se suočavaju s nedovoljnim i neadekvatnim pristupom stanovanju, edukaciji, zdravstvu i zaposlenju.

Nastavljeni su i uporni napadi na slobodu medija i novinara_ki. Izvješće navodi kako je u ožujku 2016. Vlada u svojim nastojanjima da utječe na uredničke politike naglo raskinula ugovore s gotovo 70 urednika_ca i novinara_ki zaposlenih na javnoj televiziji, HTR-u. Istovremeno, vladajući su odlučili ukinuti državne subvencije namijenjene manjim neprofitnim medijima i nezavisnim kulturnim inicijativama, ugrožavajući pluralizam medija. Zbog toga je Hrvatska na Svjetskom indeksu slobode medija pala s 54. na 63. mjesto. 


Povezano